Akademik Orlić: Toplinski val posljedica je globalnog zatopljenja koje su znanstvenici predvidjeli

Klimatolog akademik Mirko Orlić, profesor emeritus s Geofizičkog odsjeka PMF-a, gostujući u emisiji RTL-a Danas, izjavio je da toplinski val koji je srušio temperaturne rekorde diljem Europe i zahvatio Hrvatsku nije iznenadio znanstvenike.×Izvoritportal Prema njegovim riječima, ovakav scenarij predviđen je još prije desetak godina te je riječ o očekivanoj posljedici globalnog zatopljenja.×Izvoritportal Istaknuo je razliku između dnevne vremenske prognoze i dugoročnih klimatskih projekcija, navodeći da se trendovi mogu predvidjeti godinama i desetljećima unaprijed.×Izvoritportal

Orlić je objasnio da dugotrajnost toplinskog vala proizlazi iz meteorološkog fenomena poznatog kao omega blokada, kada mlazna struja poprimi oblik grčkog slova omega i stvori barijeru koja zadržava vrući zrak nad istim područjem.×Izvoritportal Zbog tog fenomena dijelovi srednje Europe poput Njemačke, Češke i Poljske bilježili su temperature više od 40 stupnjeva, dok je Hrvatska u početku bila nešto manje pogođena.×Izvoritportal Temeljni uzrok, naglasio je, leži u globalnom zatopljenju koje je jače na Arktiku nego na ekvatoru, što mijenja temperaturnu razliku i pogoduje dugotrajnim ekstremima.×Izvoritportal

Posljedice toplinskih ekstrema, prema Orliću, već su vidljive u svakodnevnom životu, od rastuće ovisnosti o klima-uređajima do pitanja prilagodbe radnog vremena, osobito za one koji rade na otvorenom.×Izvoritportal Upozorio je da su stvarne temperature na suncu još više od onih službeno izmjerenih u hladu te da će prilagodba biti nužna na više razina, od energetske obnove zgrada do mogućeg uvođenja popodnevnog odmora po uzoru na mediteranske zemlje.×Izvoritportal Poseban izazov predstavljaju tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, što je posebno izraženo u priobalnim gradovima jer zagrijano more noću vraća toplinu.×Izvoritportal

Zagrijavanje pogađa i Jadransko more, gdje Orlić upozorava na sve češće toplinske valove u moru koji ugrožavaju morski ekosustav.×Izvoritportal Naveo je da temperatura mora već u lipnju doseže 26 ili 27 stupnjeva, dok je prije 30 do 40 godina ljetni maksimum bio u kolovozu i iznosio 25 stupnjeva, što pogoduje cvjetanju mora, utječe na koralje i potiče migraciju ribljih vrsta s juga prema sjeveru.×Izvoritportal

Kao ključne mjere borbe protiv klimatskih promjena Orlić ističe smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu novim uvjetima.×Izvoritportal Posebno je upozorio na buduće upravljanje vodom u Hrvatskoj, navodeći da zemlja zasad nema problema s vodom, ali da će se oborine prema projekcijama sve više koncentrirati u zimskim mjesecima i biti intenzivnije.×Izvoritportal Zaključio je da će vodu biti potrebno čuvati i ne puštati u more, kako bi bila dostupna u sušnijim dijelovima godine i u krajevima gdje je nema.×Izvoritportal