Bolivijski predsjednik Rodrigo Paz proglasio je izvanredno stanje nakon višetjednih protuvladinih prosvjeda zbog rasta životnih troškova i gospodarskih problema, koji su prerasli u ozbiljnu političku krizu. Prosvjednici, među kojima su sindikati, poljoprivrednici i pristaše bivšeg predsjednika Eva Moralesa, traže Pazovu ostavku. Cestovne blokade dovele su do nestašica hrane, goriva i medicinskih potrepština te su tijekom posljednjih 50 dana gotovo potpuno zaustavile gospodarstvo.
U obraćanju naciji Paz je poručio da je naložio provedbu izvanrednog stanja kako bi se oslobodile prometnice diljem zemlje te da Bolivijci više ne mogu biti taoci blokada. Istaknuo je da će ta odluka omogućiti vojsci i policiji uspostavu reda, a cilj joj je vratiti normalnost u zemlji u kojoj, kako tvrdi, organizirane skupine nastavljaju koristiti nasilje. Prošlog mjeseca Paz je potpisao zakon kojim se vojsci omogućuje interveniranje u unutarnjim sukobima.
Centrist Paz preuzeo je dužnost prije sedam mjeseci, naslijedivši najtežu gospodarsku krizu u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća, koja je pridonijela završetku gotovo dvadesetogodišnje vladavine ljevice. Njegov izbor označio je politički zaokret za državu kojom je od 2006. gotovo neprekidno upravljao Pokret za socijalizam (MAS). Paz je nastojao ojačati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama te je u rujnu predstavio plan gospodarske suradnje s Washingtonom vrijedan 1,5 milijardi dolara.
Aktualni val nemira počeo je u svibnju, nakon što je Paz ukinuo dugogodišnje subvencije za gorivo kako bi smanjio proračunski deficit. Bolivijsko gospodarstvo suočeno je s nedostatkom stranih valuta, izvoz prirodnog plina drastično je pao, a inflacija je dosegnula najvišu razinu u posljednjih 40 godina. Osim predsjednikove ostavke, sindikati zahtijevaju povećanje plaća te rješavanje nestašica goriva i američkih dolara.
Gotovo dvomjesečni prosvjedi rezultirali su porastom troškova života, vozači kamiona nisu mogli prevoziti hranu na tržnice, a bolnice su se mučile s nabavom lijekova. Prema izvješću pučkog pravobranitelja, najmanje 14 ljudi je umrlo, uključujući pacijente koji nisu mogli doći do bolnice.
