Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je u petak prvi paket provedbenih propisa za reformu korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu RH, s ciljem uspostave modernog sustava. Najavio je kako se izbor novih uprava po novom modelu može očekivati početkom 2027. godine.

Na konferenciji je predstavljeno prvih pet podzakonskih akata od ukupno njih devet, a riječ je o Vlasničkoj politici, Odluci o pravnim osobama od posebnog interesa, Uredbi o izboru i imenovanju, Pravilniku o izvještavanju o poslovanju pravnih osoba i Pravilniku o funkciji usklađenosti. Time započinje operativna provedba reforme i primjena novog zakonodavnog okvira – Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH i Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji su stupili na snagu u listopadu.

Ćorić je istaknuo kako proces traje već neko vrijeme, a sada je uveden u finalnu fazu, te najavio da će se na jesen započeti s procesom budući da neka javna poduzeća već duže vode vršitelji dužnosti. U fokusu reforme je 39 pravnih osoba od posebnog interesa za državu zbog njihovog značaja za domaće gospodarstvo, dok ih je trenutačno 36, što znači da se na listu dodaju dodatne tri.

Tih 39 pravnih osoba generiraju 11,4 milijarde eura prihoda, od ukupno 14 milijardi koje ostvaruju sve pravne osobe u vlasništvu države te lokalnih jedinica, što je nazvano ozbiljnim udjelom hrvatskog BDP-a. Uz njih postoji još devet društava u većinskom vlasništvu države, 96 u manjinskom te preko 750 društava u nadležnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Cilj reforme je prijelaz s disperziranog na centralizirani model vlasničkih ovlasti, pri čemu će Vlada, a ne ministarstva, biti središnja točka u kontekstu vlasničkih prava. Ciljevi su i profesionalizacija nadzornih i upravljačkih tijela, jačanje funkcije usklađenosti, uvođenje mjerljivih ciljeva za uprave te jedinstvene politike primitaka za članove nadzornih i upravljačkih tijela.

Državni tajnik Matej Bule istaknuo je kako su glavne stvari definirane u zakonu, a uredbom se tehnički dorađuje provedbena procedura, pri čemu Vlada na temelju javnog natječaja traži najbolje kandidate za nadzorne odbore. U nadzornom odboru sjedit će najmanje 33 posto neovisnih članova, a u uredbi su propisani strogi kriteriji neovisnosti te uvjeti za izbor.