HNB blago snizio prognozu rasta BDP-a i podigao očekivanu inflaciju zbog rata na Bliskom istoku

Zbog utjecaja rata na Bliskom istoku na globalno gospodarstvo, koji se najviše ogleda u povećanim cijenama energenata, Hrvatska narodna banka u srijedu je u svojim redovitim makroekonomskim projekcijama blago snizila prognozu rasta BDP-a te malo podigla projekciju rasta inflacije za 2027. i 2028. godinu.×IzvoriTelegramtportalN1 HNB je ocijenio da bi realni BDP i ove godine mogao nastaviti solidno rasti, ali sporije nego 2025. godine, po stopi od 2,4 posto.×IzvoriTelegramtportalN1

Negativni rizici za rast, prema središnjoj banci, proizlaze ponajprije iz viših cijena energenata, što bi moglo smanjiti realni raspoloživi dohodak kućanstava, te iz slabije inozemne potražnje, dok bi dugotrajniji sukob mogao produljiti razdoblje neizvjesnosti i potaknuti odgađanje investicija i potrošnje trajnih dobara.×IzvoriTelegramtportalN1 Temelje za optimizam HNB nalazi u domaćoj potražnji, rastu realnih dohodaka i intenzivnijem korištenju fondova EU-a.×IzvoriTelegramtportalN1 No očekivanje usporavanja rasta realnih dohodaka, postupno pooštravanje fiskalne politike i moguće slabije korištenje EU fondova ukazuju da bi se realni rast BDP-a mogao blago usporiti na 2,3 posto u 2027. i 2,2 posto u 2028. godini.×IzvoriTelegramtportalN1

Projekcije središnje banke utemeljene su na pretpostavci da će sukob na Bliskom istoku biti relativno kratkotrajan i da će se cijene energenata početi normalizirati već od druge polovine ove godine.×IzvoriTelegramtportalN1 Međutim, dosadašnji rast cijena energenata razlog je očekivanju da će se inflacija ubrzati drugu godinu zaredom i porasti s 4,4 posto iz 2025. na 4,9 posto u 2026. godini.×IzvoriTelegramtportalN1 Na višu bi inflaciju, osim cijena energenata, mogli utjecati snažniji neizravni i sekundarni učinci u obliku porasta inflacijskih očekivanja i zahtjeva za veće plaće, kao i mogući ekstremni vremenski uvjeti koji bi rezultirali jačim rastom cijena hrane.×IzvoriTelegramtportalN1

Zbog usporavanja rasta plaća i osobne potrošnje, prigušene inozemne potražnje za turističkim uslugama, restriktivnije fiskalne politike i pada cijena energenata, HNB do 2028. očekuje smanjivanje inflatornih pritisaka.×IzvoriTelegramtportalN1 Ukupna inflacija mogla bi se usporiti na 3,1 posto u 2027. i 2,7 posto u 2028., uz usporavanje temeljne inflacije na 3,4 posto odnosno 2,8 posto.×IzvoriTelegramtportalN1 Inflacija mjerena nacionalnim indeksom IPC mogla bi u 2026. ubrzati na pet posto, s 3,7 posto u 2025., a potom u 2027. usporiti na tri posto te u 2028. na 2,6 posto.×IzvoriTelegramtportalN1

Te prognoze pokazuju nešto veća odstupanja u odnosu na zadnje makroekonomske projekcije, i to povećanje od 0,6 posto za 2027. i 0,3 posto za 2028. godinu.×IzvoriTelegramtportalN1 Zbog neizvjesnosti u pogledu trajanja i intenziteta sukoba na Bliskom istoku, HNB je uz osnovnu projekciju izradio i alternativne hipotetske scenarije.×IzvoriTelegramtportalN1 Nepovoljniji scenariji upućuju na osjetnije usporavanje rasta BDP-a i znatno snažnije inflatorne pritiske u slučaju jačih i dugotrajnijih poremećaja na tržištu energenata, uz pad realne kupovne moći, slabljenje inozemne potražnje i povišenu neizvjesnost.×IzvoriTelegramtportalN1