Na predstavljanju novog broja HNB-ove publikacije Financijska stabilnost u utorak je rečeno da u Hrvatskoj nastavljaju jačati cikličke ranjivosti koje povećavaju osjetljivost na moguće šokove iz inozemnog okružja, pri čemu se "sve vrti" oko situacije na tržištu nekretnina. Publikaciju je predstavila izvršna direktorica HNB-ovog Sektora financijske stabilnosti Maja Bukovšak, istaknuvši da je cilj upozoriti na rizike koji mogu proizaći iz makroekonomskog okruženja ili iz samog poslovanja banaka. Bukovšak je kazala da su geopolitička previranja i dalje najvažniji izvori rizika za globalnu financijsku stabilnost.

Bukovšak je apostrofirala dodatno ubrzanje rasta cijena stambenih nekretnina, koji je lani iznosio 14,1 posto, a što povećava rizik pada u slučaju pogoršanja makroekonomskih uvjeta. U publikaciji se navodi da u uvjetima nastavka rasta plaća i snažnog tržišta rada visoka domaća potražnja podupire ubrzan rast kredita i rast cijena stambenih nekretnina. Napomenula je i da cijene stambenih nekretnina rastu brže od troškova gradnje i najamnina, a da je njihov snažniji rast od dohodaka utjecao na pogoršanje priuštivosti, dok se kreditno financirana priuštivost poboljšala.

Uz rast kredita kućanstvima, koji je usporio u drugoj polovini 2025. ali je i dalje visok na godišnjoj razini, istaknut je i visok rast kredita poduzećima, usmjeren u djelatnosti povezane s tržištem nekretnina poput građevinarstva. "Sve se vrti oko situacije na tržištu nekretnina i visoke potražnje koja ju potiče", istaknula je Bukovšak.

Govoreći o rastu izloženosti banaka rizicima, Bukovšak je navela da se produbljuje ročna neusklađenost imovine i obveza te da jača izloženost tržišnom riziku i koncentracija izloženosti prema državi. Iako kreditne institucije ostaju visoko kapitalizirane i profitabilne, otpornost im se postupno smanjuje, među ostalim zbog iznimno visokih isplata dobiti u uvjetima snažnog rasta imovine. "Rekordne isplate dividendi vode sužavanju kapitalnih viškova te smanjuju otpornost na iznenadne šokove", kazala je Bukovšak.

Makrobonitetne politike kojima HNB jača otpornost banaka uključuju podizanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, koja bi od iduće godine trebala iznositi dva posto, uz ograničenja kriterija kreditiranja uvedena početkom srpnja prošle godine. Direktorica HNB-ove direkcije za makrobonitetnu politiku Lana Ivičić istaknula je da je u prvih sedam mjeseci primjene došlo do usporavanja kreditne aktivnosti, s puno većim učinkom kod nestambenih nego stambenih kredita. Broj stambenih kredita u drugom lanjskom polugodištu približio se dugoročnom prosjeku od oko 1800 mjesečno, dok je broj nestambenih kredita pao s prosječno više od 25 tisuća na oko 22 tisuće mjesečno.

Ivičić je naglasila da je iz aspekta financijske stabilnosti iznimno važno da su novi krediti manje rizični. Kod stambenih kredita udio onih odobravanih uz DSTI omjer iznad 40 posto pao je s 30 na 15 posto, dok je kod nestambenih kredita pao s otprilike svakog četvrtog na nešto ispod 10 posto. Istaknula je da uvođenje ograničenja nije dovelo do prekida u kreditiranju, već se ono nastavilo po održivijim i razumnijim uvjetima.