Hrvatska obrtnička komora (HOK) odbacila je karakterizaciju kojom se paušalni obrti pokušavaju prikazati kao porezna oaza te je upozorila da se javna rasprava o poreznom sustavu ne smije voditi stigmatizacijom građana koji posluju u skladu sa zakonom. Iz Komore poručuju da iza svakog paušalnog obrta stoji građanin koji je preuzeo poslovni rizik i uredno podmiruje svoje porezne obveze. Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil izjavio je da je duboko nepravedno etiketirati obrtnike kao one koji narušavaju tržišnu utakmicu i uživaju u poreznoj oazi.

Komora je posebno problematičnim ocijenila korištenje statističkih podataka koji, kako navode, stvaraju pogrešnu sliku o stanju u obrtništvu. Istaknuli su da se podatak o porastu broja obrta s 90.968 na više od 133 tisuće u posljednjih pet godina odnosi na ukupan broj registriranih obrta, a ne na broj paušalnih obrta, kako navodi HUP u svojoj tjednoj analizi. Prema stavu Komore, takvo poistovjećivanje različitih kategorija stvara pogrešan zaključak da je rast obrtništva posljedica navodnih poreznih privilegija.

Iz HOK-a naglašavaju da hrvatski obrtnici posluju u skladu sa zakonima, ne koriste offshore strukture, ne premještaju dobit u inozemstvo niti koriste složene modele poreznog planiranja te svakodnevno stvaraju novu vrijednost za gospodarstvo. Problematičnim vide i uspoređivanje poreznih opterećenja zaposlenika i obrtnika, a da pritom nije uzet u obzir poslovni tržišni rizik i nedostatak zajamčenih prava koja proizlaze iz radnog odnosa.

HOK je pozvao sudionike javne rasprave da ne etiketiraju obrtnike, da koriste točne podatke i suzdrže se od kvalifikacija koje dovode u pitanje zakonitost poslovanja desetaka tisuća hrvatskih obrtnika. Komora je ponovila kako je upozorila Ministarstvo financija da povećanje poreza i doprinosa za obrtnike ne predstavlja učinkovitu antiinflacijsku mjeru te da se održivost javnih financija ne bi trebala graditi dodatnim opterećivanjem onih koji posluju legalno.

Komora je predstavila prijedlog prema kojem bi se zadržao postojeći sustav doprinosa za sve paušalne obrtnike, pri čemu traže da svi razredi primitaka do 40.000 eura ostanu po dosadašnjem modelu. Eventualne porezne korekcije razmatrale bi se isključivo u zadnja dva razreda i to najviše do 33 posto, a ne kako je najavljeno.