Iako se Hrvatska s realiziranom dodanom vrijednošću od 31.346 eura po zaposlenom nalazi u donjem dijelu ljestvice europskih zemalja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine počela je smanjivati zaostatak i s rastom dodane vrijednosti po zaposlenom od 8 posto bila je među vodećima u Europi.IzvoriHRT vijesti Prema analizi znanstvenog savjetnika EIZ-a Gorana Buturca, Hrvatska je zahvaljujući visokim stopama rasta u odnosu na druge članice EU posljednjih godina nastavila proces gospodarske konvergencije prema prosjeku zemalja Unije.IzvoriHRT vijesti
U 2025. godini, ispred Hrvatske, čiji je BDP rastao po stopi od 3,4 posto, bile su još Irska s rastom od 12,3 posto, Malta s 4 posto, Cipar s 3,8 posto i Poljska s 3,6 posto. Kao jedan od razloga napretka autor je izdvojio povećanje zaposlenosti, pri čemu je istaknuo 2025. kao kritičnu godinu u kojoj je radilo 1,7 milijuna ljudi, što je povijesno rekordna stopa zaposlenosti od 74,4 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vodeća djelatnost u Hrvatskoj bila je trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane koja je stvorila 24,4 posto ukupne bruto dodane vrijednosti. Slijede javna uprava i obrana, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb s udjelom od 17 posto, potom industrija s 15,5 posto te poslovanje nekretninama s 8,8 posto. Poljoprivreda u Hrvatskoj u bruto dodanoj vrijednosti sudjeluje s 3,4 posto, što je znatno više od europskog prosjeka od 1,5 posto, no autor upozorava da to ne znači da je agrarni sektor razvijeniji, već da su ostale djelatnosti razvijenije u zemljama EU.
Iz podataka o zaposlenosti proizlazi da je djelatnost računalnog programiranja, u kojoj je od 2015. do 2025. broj zaposlenih porastao tri puta, sa 11.892 na 35.623 djelatnika, predvodnik relativnog rasta zaposlenosti. Slijedi turizam s rastom zaposlenosti od 36,4 posto i djelatnost informacija i komunikacija s 27,3 posto, dok je broj zaposlenih smanjen u rudarstvu, financijskim djelatnostima te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje je u pet godina pao za 30,4 posto.
Što se tiče prosječne dodane vrijednosti po zaposlenom u 2025. godini, najveća je ostvarena u financijskom i osiguravateljskom sektoru, čak 74.547 eura, dok je u djelatnostima informacija i komunikacija iznosila 56.397 eura. Najmanja produktivnost ostvarena je u poljoprivredi s 26.351 euro te javnom sektoru s 26.172 eura.
Za razdoblje od 2021. do 2025. godine plaće su općenito rasle više nego što je rasla produktivnost. U širem javnom sektoru produktivnost je povećana za 4 posto, a plaće za 62 posto, dok se u poljoprivredi produktivnost smanjila za 2 posto, a plaće porasle za 57 posto. Autor je istaknuo kako je poljoprivreda, uz poslovanje nekretninama, jedina djelatnost koja je zabilježila pad produktivnosti, a brži rast plaća tumači nedostatkom kvalificirane radne snage na tržištu nakon ulaska u EU.
