Najnoviji podaci Europske središnje banke za travanj 2026. pokazuju da građani eurozone, unatoč zajedničkoj valuti, i dalje nemaju jednake uvjete pri podizanju stambenih kredita. Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u eurozoni iznosila je 3,43 posto, no razlike među državama ostaju velike.
Hrvatska se nalazi među zemljama s najpovoljnijim stambenim kreditima s prosječnom kamatnom stopom od 2,95 posto. Niže kamate bilježe samo Malta (2,08%), Bugarska (2,45%), Španjolska (2,80%) i Portugal (2,85%), dok je odmah iza Hrvatske Slovenija s 2,99 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se baltičke države, gdje najskuplje kredite plaćaju stanovnici Latvije s 4,18 posto, a slijede Estonija s 4,05 posto i Litva s 3,88 posto. Iznad prosjeka eurozone nalaze se i Njemačka, Belgija te Nizozemska.
Razlike se jasno vide na primjeru kredita od 200.000 eura na rok od 20 godina, gdje uz maltešku kamatu mjesečna rata iznosi oko 1.019 eura, dok u Latviji raste na približno 1.231 euro. Tijekom otplate to za latvijskog dužnika znači više od 50.000 eura dodatnih kamata za isti iznos kredita u istoj valuti.
Iako ECB određuje jedinstvenu referentnu stopu za cijelu eurozonu, cijenu stambenih kredita i dalje određuju nacionalna tržišta i struktura kreditnih proizvoda. U Latviji, Estoniji i Finskoj više od 93 posto novih kredita odobrava se uz promjenjivu kamatu, dok je prosjek eurozone oko 15 posto, pa se promjene monetarne politike brže prelijevaju na građane.
Na visinu kamata utječu i konkurencija među bankama te način financiranja kreditiranja. Malta godinama bilježi najniže kamate zahvaljujući snažnoj konkurenciji među bankama, velikoj bazi domaćih depozita i stabilnom tržištu nekretnina, dok u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu prevladavaju fiksne kamate koje građanima pružaju stabilnije rate.
