Hrvatska obilježava Dan neovisnosti, 35 godina od saborske odluke o razdruživanju od SFRJ

Prije 35 godina, 25. lipnja 1991., zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora donijeli su povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika.×IzvoriVečernji list U spomen na taj dan Hrvatska u četvrtak obilježava Dan neovisnosti.×IzvoriVečernji list Ustavnoj saborskoj odluci o suverenosti i samostalnosti prethodila je odluka građana iskazana na referendumu održanom samo pet tjedana prije, 19. svibnja 1991. godine.×IzvoriVečernji list Više od 92 posto birača izjasnilo se protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.×IzvoriVečernji list

Ustavnom odlukom koju je Sabor donio tog dana, a koja ima samo sedam točaka, Republika Hrvatska proglašava se suverenom i samostalnom državom.×IzvoriVečernji list Ističe se kako tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ te postupak za međunarodno priznavanje.×IzvoriVečernji list Isti dan Sabor je donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.×IzvoriVečernji list

Svečana sjednica Hrvatskog sabora bila je vrhunac zasjedanja koje je počelo 18. lipnja i neprekidno trajalo osam dana.×IzvoriVečernji list Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je toga dana prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Njegove riječi „živjela nam vječno samostalna i suverena Republika Hrvatska“ zastupnici su popratili dugotrajnim pljeskom i pjevanjem himne Lijepa naša domovino.×IzvoriVečernji list

Politička javnost tu sjednicu pamti i po rečenici tadašnjeg predsjednika Sabora Žarka Domljana, koji je vodio svečanu sjednicu.×IzvoriVečernji list „Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!“, poručio je Domljan.×IzvoriVečernji list U kasnijim intervjuima otkrio je da nije pripremio nikakav govor te da mu je ta rečenica „u zadnji čas pala na pamet“.×IzvoriVečernji list

Okolnosti u kojima je Sabor donio odluku bile su iznimno teške, jer je pobuna dijela lokalnih Srba, započeta u kolovozu 1990. i poznata kao balvan-revolucija, uz potporu JNA prerastala u rat.×IzvoriVečernji list Tome su prethodili krvavi Uskrs na Plitvicama, sukob u Borovu Selu i ubojstvo 12 hrvatskih redarstvenika.×IzvoriVečernji list Europska zajednica pokušala je zaustaviti krizu Brijunskom deklaracijom od 8. srpnja 1991., kojom su Hrvatska i Slovenija prihvatile tromjesečni moratorij na provedbu odluka.×IzvoriVečernji list Nakon isteka moratorija, Sabor je 8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore, donio odluku o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ.×IzvoriVečernji list

Od 2001. do 2019. godine 25. lipnja obilježavao se kao Dan državnosti i bio je državni blagdan i neradni dan.×IzvoriVečernji list U prvom desetljeću moderne hrvatske države taj se blagdan slavio 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora 1990. godine.×IzvoriVečernji list Izmjenama Zakona o blagdanima iz 2019., koje su stupile na snagu 2020., Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja proglašen Danom neovisnosti.×IzvoriVečernji list