Prije 35 godina, 25. lipnja 1991., zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora donijeli su povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika.IzvoriDnevnik.hr U spomen na taj dan Hrvatska u četvrtak obilježava Dan neovisnosti.IzvoriDnevnik.hr Ustavnoj saborskoj odluci prethodila je odluka građana iskazana na referendumu održanom pet tjedana prije, 19. svibnja 1991.IzvoriDnevnik.hr Na tom se referendumu više od 92 posto birača izjasnilo protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.IzvoriDnevnik.hr

Ustavnom odlukom koju je Sabor donio tog 25. lipnja 1991., a koja ima samo sedam točaka, Republika Hrvatska proglašava se suverenom i samostalnom državom.IzvoriDnevnik.hr Ističe se kako tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ te postupak za međunarodno priznavanje.IzvoriDnevnik.hr Isti dan Sabor je donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.IzvoriDnevnik.hr

Svečana sjednica Hrvatskog sabora održana 25. lipnja 1991. bila je vrhunac zasjedanja koje je počelo 18. lipnja i neprekidno trajalo osam dana.IzvoriDnevnik.hr Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je toga dana prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je pozvao vlade i parlamente svih država da priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda.IzvoriDnevnik.hr Njegove riječi 'živjela nam vječno samostalna i suverena Republika Hrvatska' zastupnici su popratili dugotrajnim pljeskom i pjevanjem himne Lijepa naša domovino.IzvoriDnevnik.hr

Politička javnost tu sjednicu pamti i po rečenici koju je nakon izglasavanja akata izgovorio tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan.IzvoriDnevnik.hr 'Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!' poručio je Domljan, koji je u kasnijim intervjuima otkrio da nije pripremio nikakav govor te da mu je ta rečenica u zadnji čas pala na pamet.IzvoriDnevnik.hr

Okolnosti u kojima je Sabor donio odluku bile su iznimno teške, a pobuna dijela lokalnih Srba, započeta u kolovozu 1990. i poznata kao balvan-revolucija, uz potporu JNA postupno je prerastala u rat.IzvoriDnevnik.hr Tome su prethodili Krvavi Uskrs na Plitvicama, sukob u Borovu Selu i ubojstvo 12 hrvatskih redarstvenika.IzvoriDnevnik.hr Europska zajednica pokušala je zaustaviti krizu Brijunskom deklaracijom od 8. srpnja 1991., kojom su Hrvatska i Slovenija prihvatile tromjesečni moratorij na provedbu odluka donesenih 25. lipnja.IzvoriDnevnik.hr Nakon isteka moratorija, Hrvatski sabor je 8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore, donio odluku o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ.IzvoriDnevnik.hr

Od 2001. do 2019. godine 25. lipnja obilježavao se kao Dan državnosti te je bio državni blagdan i neradni dan.IzvoriDnevnik.hr U prvom desetljeću moderne hrvatske države blagdan se slavio 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora 1990.IzvoriDnevnik.hr Izmjenama Zakona o blagdanima iz 2019., koje su stupile na snagu 2020., Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja proglašen Danom neovisnosti i postao spomendan i redovni radni dan.IzvoriDnevnik.hr