Najnovije izvješće Europske agencije za okoliš o kvaliteti voda za kupanje u Europi za sezonu 2025. pokazuje da Hrvatska i dalje ima vrlo visoku kakvoću mora i voda za kupanje, no više nije u samom europskom vrhu po udjelu lokacija s izvrsnom ocjenom. Prema objavi Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Hrvatska je po udjelu lokacija s izvrsnom kakvoćom vode pala s 5. na 12. mjesto.
Hrvatska je u sezoni 2025. prijavila ukupno 1.039 kupališta, od čega 997 obalnih i 42 kopnena. Od ukupnog broja, 896 lokacija, odnosno 86,2 posto, ocijenjeno je izvrsnom kakvoćom vode, dok je 20 kupališta ocijenjeno dobrom, šest zadovoljavajućom, a četiri lošom kakvoćom. Drugim riječima, hrvatske vode za kupanje i dalje su u velikoj većini sigurne i visoke kakvoće.
Europska agencija za okoliš navodi da je broj prijavljenih kupališta u EU u 2025. porastao za 162 lokacije, a da je Hrvatska zaslužna za većinu tog povećanja s 103 novo prijavljene lokacije. To je važno jer nova kupališta često još nemaju dovoljno podataka za punu klasifikaciju, pa je u Hrvatskoj 2025. bilo 113 neklasificiranih kupališta, odnosno 10,9 posto ukupnog broja. To automatski smanjuje ukupni udio onih s izvrsnom ocjenom, iako među klasificiranim lokacijama kvaliteta ostaje vrlo visoka.
Najbolji rezultati i dalje se bilježe na obali, gdje je od 997 kupališta njih 873 ocijenjeno izvrsnima, devet dobrima, tri zadovoljavajućima, a samo jedno lošom kakvoćom. Slabija je slika kod kopnenih voda: od 42 kupališta na rijekama i jezerima 23 su izvrsne kakvoće, 11 dobre, tri zadovoljavajuće i tri loše, dok dvije lokacije nisu klasificirane. Europska agencija za okoliš ističe da su kopnene vode općenito zahtjevnije za održavanje visoke kakvoće.
Znanstvenik Laboratorija za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo, dr. sc. Slaven Jozić, nedavno je upozorio da bi ovogodišnje izvješće moglo biti lošije za Hrvatsku. Prema Institutu, udio plaža s morem izvrsne kakvoće posljednjih se godina smanjuje, a taj se trend podudara s rastom turističkih pritisaka tijekom sezone. S Instituta poručuju da rast broja turista i nautičke flote mora pratiti ozbiljno ulaganje u infrastrukturu, nadzor i zaštitu obalnih ekosustava.
Klasifikacija voda za kupanje temelji se na praćenju bakterija Escherichia coli i crijevnih enterokoka, koje su pokazatelji fekalnog onečišćenja, dok kemijski zagađivači, nutrijenti, pesticidi, farmaceutici ili mikroplastika nisu obuhvaćeni ovom klasifikacijom. Europska agencija za okoliš u izvješću ističe da je kvaliteta voda za kupanje u Europi posljednjih desetljeća znatno poboljšana ponajprije zahvaljujući smanjenju ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda te ulaganjima u pročišćavanje i bolju kanalizacijsku mrežu.
