Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o ozbiljnosti bolesti, važnosti prevencije te pravodobnog prepoznavanja simptoma. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode da se obilježavanjem ovog dana nastoji educirati građane o čimbenicima rizika te potrebi hitnog reagiranja pri pojavi simptoma. Moždani udar nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije, kada dio mozga ostaje bez dovoljne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima, što dovodi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica.
Prema posljednjim raspoloživim podacima, cerebrovaskularne bolesti bile su 2024. godine treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, s udjelom od 7,2 posto u ukupnoj smrtnosti. Od cerebrovaskularnih bolesti te je godine umrlo 3.656 osoba. Među preminulima bio je 1.601 muškarac, što čini 6,4 posto svih umrlih muškaraca, te 2.055 žena, odnosno 7,9 posto svih umrlih žena, što upućuje na nešto veću smrtnost među ženskom populacijom.
Stručnjaci upozoravaju kako je iznimno važno prepoznati prve znakove moždanog udara koji se javljaju iznenada, poput utrnulosti ili slabosti lica, ruke ili noge, osobito kada je zahvaćena samo jedna strana tijela, smetnji govora i razumijevanja, poremećaja vida, vrtoglavice, nesigurnog hoda te jake glavobolje praćene mučninom i povraćanjem. Kod pojave bilo kojeg od tih simptoma potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Čimbenici koji povećavaju rizik od moždanog udara su povišeni krvni tlak, tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, pretilost, fibrilacija atrija, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, povišene masnoće u krvi, dijabetes te depresija i stres. Iz HZJZ-a upozoravaju da se na te čimbenike može utjecati promjenom životnih navika, dok na dob, spol i obiteljsku povijest nije moguće utjecati. Stručnjaci poručuju da je ključno redovito mjeriti krvni tlak, kontrolirati razinu šećera i masnoća u krvi, održavati zdravu tjelesnu težinu, biti fizički aktivan, prestati pušiti te ograničiti unos soli, šećera i alkohola.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, rehabilitacija je neizostavan dio liječenja koji bi trebao započeti što prije nakon stabilizacije bolesnika, po mogućnosti unutar prvih nekoliko dana. Rehabilitacija uključuje multidisciplinarni pristup koji obuhvaća fizioterapiju, radnu terapiju, logopedsku pomoć, neuropsihološku i kognitivnu rehabilitaciju te psihološku podršku, s ciljem što većeg oporavka izgubljenih funkcija i povratka samostalnosti.
U Rijeci je javnozdravstvenom akcijom Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta na Korzu obilježen Hrvatski dan moždanog udara. Građani su imali priliku izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak te obaviti preventivni ultrazvuk krvnih žila.
