Prema publikaciji "Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. godinu" Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), bolesti cirkulacijskog sustava bile su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj u 2024. godini, a slijede ih novotvorine, endokrine bolesti te ozljede i trovanja. U 2024. u Hrvatskoj je umrlo 51.080 osoba. Publikacija se temelji na podacima prikupljenim iz zdravstvenog sustava čitave države te sadrži pokazatelje o radu zdravstvenih službi i zdravstvenom stanju populacije.
Od bolesti cirkulacijskog sustava, odnosno bolesti srca i krvnih žila, umrla je 20.341 osoba, uz stopu smrtnosti od 526,1 na 100.000 stanovnika. Slijede novotvorine od kojih je umrlo 13.434 osobe, dok su na trećem mjestu bolesti endokrinog sustava s 3.664 smrtna slučaja, a četvrti su uzrok ozljede i otrovanja s 2.651 slučajem. Te četiri skupine bolesti čine oko tri četvrtine svih smrtnih ishoda.
Demografska kretanja već godinama obilježavaju pad broja rođenih, rast smrtnosti i negativni migracijski trendovi. U 2024. rođeno je 32.069 djece, a umrlo 51.080 osoba, što znači da je broj umrlih bio veći za 19.011, uz stopu prirodnog prirasta od -4,9 na 1.000 stanovnika. Prema podacima Eurostata, očekivano trajanje života za oba spola iznosilo je 79,1 godinu, za žene 82, a za muškarce 76,1 godinu.
Krajem 2024. u zdravstvenom sustavu bilo je zaposleno 78.479 zdravstvenih radnika i suradnika, što je 1.607 više nego godinu ranije. Doktora medicine bilo je 16.550, uz rast od 2,8 posto, a broj doktora dentalne medicine porastao je na 4.124. Prema podacima HZZO-a, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 2.767 ugovorenih timova, a zabilježeno je oko 52 milijuna kontakata sa zdravstvenom zaštitom.
U hrvatskim rodilištima registrirano je 32.183 poroda s ukupno 32.710 rođene djece, dok ukupan broj pobačaja iznosi 8.033. Najveći udio čine abnormalni produkti začeća s 37,5 posto, zatim legalno inducirani s 35,2 posto te spontani pobačaji s 18,4 posto.
Uoči Hrvatskog dana moždanog udara, koji se obilježava 21. lipnja, iz HZJZ-a su upozorili da je moždani udar i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti, a od cerebrovaskularnih bolesti 2024. umrlo je 3656 osoba. Te su bolesti bile treći najčešći uzrok smrti s udjelom od 7,2 posto, pri čemu je preminulo 1601 muškaraca i 2055 žena. Iz HZJZ-a poručuju da je ključno redovito mjeriti krvni tlak, kontrolirati šećer i masnoće u krvi te pravodobno prepoznati simptome poput utrnulosti, smetnji govora i iznenadne jake glavobolje.
