Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorio je da je moždani udar i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj te da je od cerebrovaskularnih bolesti 2024. godine umrlo 3656 osoba. Upozorenje je objavljeno uoči Hrvatskog dana moždanog udara koji se obilježava u nedjelju, 21. lipnja. Obilježavanjem tog dana, kako navode iz HZJZ-a, nastoji se educirati građane o čimbenicima rizika, važnosti zdravih životnih navika te potrebi hitnog reagiranja pri pojavi simptoma.
Prema posljednjim raspoloživim podacima, cerebrovaskularne bolesti bile su 2024. godine treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, s udjelom od 7,2 posto u ukupnoj smrtnosti. Od 3656 preminulih njih 1601 bili su muškarci, što čini 6,4 posto svih umrlih muškaraca, dok je 2055 bilo žena, odnosno 7,9 posto svih umrlih žena, što ukazuje na nešto veću smrtnost među ženskom populacijom.
Moždani udar označava naglo nastali neurološki događaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Među čimbenicima koji povećavaju rizik od moždanog udara navode se povišeni krvni tlak, tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, pretilost, fibrilacija atrija, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, povišene masnoće u krvi, dijabetes te depresija i stres. Iz HZJZ-a upozoravaju da se na te čimbenike može utjecati, dok na dob, spol i obiteljsku povijest nije moguće utjecati. Stručnjaci poručuju da je ključno redovito mjeriti krvni tlak, kontrolirati razinu šećera i masnoća u krvi, održavati zdravu tjelesnu težinu, biti fizički aktivan, prestati pušiti te ograničiti unos soli, šećera i alkohola.
Simptomi koji se javljaju iznenada uključuju utrnulost ili slabost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, smetnje govora i razumijevanja, zamagljenje ili gubitak vida, vrtoglavicu, nesiguran hod te iznenadnu, jaku glavobolju često praćenu mučninom i povraćanjem. Pri pojavi bilo kojeg od tih znakova potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Iz HZJZ-a podsjećaju i na važnost rane rehabilitacije koja bi, prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, trebala započeti što prije nakon stabilizacije bolesnika, po mogućnosti unutar prvih nekoliko dana. Rehabilitacija uključuje multidisciplinarni pristup koji obuhvaća fizioterapiju, radnu terapiju, logopedsku pomoć, neuropsihološku i kognitivnu rehabilitaciju te psihološku podršku, s ciljem što većeg oporavka izgubljenih funkcija i povratka samostalnosti u svakodnevnom životu.
