Inženjer građevinarstva Saša Perko upozorava da se pristup upravljanju nekretninama u Hrvatskoj mora korjenito promijeniti, jer sve češći i intenzivniji vremenski ekstremi stavljaju postojeći građevinski fond pred dosad neviđene izazove.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Prema njegovim riječima, velik dio stambenih i javnih objekata građen je u vremenima kada su klimatski pokazatelji bili znatno drugačiji nego danas.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Zbog toga vremenske nepogode posljednjih godina redovito razotkrivaju tehničke nedostatke na starijim zgradama, ponajviše na krovovima i fasadnim sustavima.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr
Perko objašnjava da je postojeći građevinski fond projektiran prema normama koje su odražavale klimu prošlog stoljeća te da nas današnje vrijeme redovito iznenađuje pojavama koje statistički više nisu iznimka.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Navodi da je stariji i neodržavani fond naročito opasan tijekom kratkih, ali intenzivnih olujnih nevremena, kada su zbog loših tehničkih detalja letjeli crijepovi i kompletne konstrukcije lakih limenih pokrova, a otkidale su se i fasade, što je viđeno u Zagrebu prije koji mjesec.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr
Osim krovova, ugroženi su i podzemni dijelovi objekata, jer pri svakom jačem pljusku podzemne garaže, podrumi i ulazi u zgrade u kratkom roku budu poplavljeni.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Problem je u tome što su te etaže najniže točke objekta, pa se sva suvišna voda slijeva prema njima kada javni odvodni sustavi dosegnu svoj maksimum.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Glavnim krivcem Perko označava nekontrolirani urbani razvoj i gubitak prirodnih površina.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr
Perko upozorava da je velik dio problema posljedica prekomjerne betonizacije gradova, jer što se više izbetonira, to manje tla ostaje da upije vodu.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Kao rješenje navodi racionalnije planiranje prostora i kvalitetne prostorne planove koji propisuju određeni postotak prirodnog terena na parceli, te moderne zelene krovove s drenažno-retencijskim slojem koji privremeno zadrži višak vode.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr
Javnost često ostane iznenađena kada u vijestima vidi oguljene fasade i uništena krovišta na zgradama novije gradnje, a struka objašnjava da vjetar najjače djeluje na rubnim dijelovima krovova i uglovima fasada, gdje stvara jak podtlak koji elemente doslovno siše prema van i gore.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Perko ističe da je problem podjednako u projektiranju i u radovima, jer se detalji, spojevi i načini pričvršćivanja nekonstruktivnih elemenata često nedovoljno definiraju ili se prepuštaju majstorima na terenu bez nadzora.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Dodaje da, ako pokrov nije adekvatno sidren ili je kod lijepljenja ETICS fasade bilo nepravilnog tiplanja, vjetar pronađe slabu točku i otkine cijelu plohu fasade.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr
Analize šteta nakon velikih nevremena redovito pokazuju da destruktivni procesi gotovo uvijek započinju na sitnim, lokaliziranim mjestima.IzvoriDnevnik.hrN1Net.hr Kada vjetar uspije probiti i podići jedan manji dio krovne plohe, stvara se efekt poluge koji lančanom reakcijom uništava ostatak konstrukcije, a posebno su ugroženi moderni energetski sustavi i laki materijali ako nisu izvedeni s maksimalnom pažnjom.IzvoriDnevnik.hrNet.hr
