Kad se govori o srčanim bolestima, većina ljudi pomisli na bol u prsima, vrtoglavicu ili iznenadni kolaps, no stručnjaci upozoravaju da jedan suptilniji simptom često prolazi nezapaženo – kronični umor. Prema riječima Sama Setareha, direktora kardiologije u Beverly Hills Cardiovascular and Longevity Institute, mnogi pretpostavljaju da se srčane bolesti uvijek manifestiraju dramatičnim simptomima poput jake boli u prsima, ali to često nije slučaj. Umor – osobito ako je nov, dugotrajan ili povezan sa smanjenom fizičkom izdržljivošću – može biti jedan od prvih znakova problema sa srcem.
Setareh ističe da je to posebno važno kod žena, koje češće od muškaraca imaju netipične simptome srčanih bolesti. Istraživanja pokazuju da čak polovica muškaraca i žena sa zatajenjem srca prijavljuje izražen umor kao jedan od glavnih simptoma. Prema njegovim riječima, glavna je zadaća srca opskrbljivati tkiva i organe krvlju bogatom kisikom, a kad srce ne pumpa učinkovito, organizam ne dobiva dovoljno kisika za svoje potrebe.
Kad mu pacijent kaže da je stalno umoran, Setareh najprije postavlja pitanje o otežanom disanju. Otežano disanje tijekom napora, poznato kao dispneja, često je signal da srce i pluća ne uspijevaju zadovoljiti potrebe organizma. Umor i nedostatak zraka često se javljaju zajedno kada srce više ne može pratiti zahtjeve tijela, a pacijenti ponekad ne primijete suptilne promjene u disanju.
Osim umora i otežanog disanja, na kardiovaskularne bolesti mogu upućivati i drugi simptomi: smanjena tolerancija na fizički napor, oticanje nogu i gležnjeva, osjećaj preskakanja ili ubrzanog rada srca, vrtoglavica te potreba za dodatnim jastucima tijekom spavanja zbog otežanog disanja u ležećem položaju. Prema podacima National Sleep Foundation, Amerikanci osjećaju pospanost u prosjeku tri dana tjedno, no umor povezan sa srcem obično je uporniji i prati ga smanjenje fizičkih sposobnosti. Takav umor često nije proporcionalan količini sna i s vremenom se može postupno pogoršavati.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu i Hrvatskoj, a svake godine odnesu više od 17 milijuna života. U Hrvatskoj su te bolesti vodeći uzrok smrtnosti s više od 20 tisuća umrlih godišnje, a rizik je gotovo dvostruko veći u kontinentalnom dijelu zemlje u odnosu na priobalje. Profesor Jason Kovacic iz australskog Instituta za kardiološka istraživanja Victor Chang navodi da bol u prsima, poznata kao angina, može biti suptilnija nego što ljudi očekuju te se može javiti i u gornjem dijelu trbuha ili u ramenu.
Kovacic dodaje da je još jedan klasičan simptom kratkoća daha, koju mnogi pogrešno pripisuju starenju ili slaboj kondiciji, te upozorava da ne treba zaboraviti ni na palpitacije. Stručnjaci savjetuju da se uz simptome poput bolova u prsima, lupanja srca, oticanja nogu ili vrtoglavice što prije potraži liječnički pregled. Iako umor ne mora nužno značiti da postoji problem sa srcem, liječnici upozoravaju da ga ne treba olako pripisivati stresu ili manjku sna, osobito ako traje dulje vrijeme.
