Tvrtka Nord Stream 2 AG, vlasnik plinovoda Sjeverni tok 2, podnijela je na europskom sudu tužbu protiv EU-a, osporavajući pravnu osnovu odluke o potpunoj obustavi uvoza ruskog plina, uz tvrdnju da se de facto svodi na izvlaštenje, bez ikakve kompenzacije.IzvoritportalHRT vijestiN1 EU je ove godine usvojio uredbu koja predviđa potpunu obustavu uvoza ruskog plina do konca 2027., uz obrazloženje da želi umanjiti ruske proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.IzvoritportalHRT vijestiN1 Nord Stream 2 AG sa sjedištem u Švicarskoj podigao je tužbu protiv Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, zatraživši poništenje uredbe.IzvoritportalHRT vijestiN1
U tužbi se navodi da uredba tužitelju u principu onemogućuje da plinovod upotrebljava u komercijalne svrhe, što predstavlja de facto izvlaštenje bez kompenzacije.IzvoritportalHRT vijestiN1 Tvrtka navodi i da zabrana uvoza ruskog plina ima obilježja sankcija, a uvođenje takvih mjera prema pravu Europske unije moraju odobriti sve zemlje članice.IzvoritportalHRT vijestiN1 EU je odluku o zabrani usvojio na temelju odredbe koja zahtijeva podršku tek pojačane kvalificirane većine članica, nastojeći premostiti protivljenje Mađarske i Slovačke.IzvoritportalHRT vijestiN1 U tužbi stoji da odabir neprikladne pravne osnove čini tu uredbu ništetnom; podnesena je 27. travnja, a objavljena u Službenom listu Europske unije prošli tjedan.IzvoritportalHRT vijestiN1
Zabrana uvoza blokirala je mogućnost ponovnog otvaranja sustava Sjeverni tok, dvaju dvocjevnih plinovoda na dnu Baltičkog mora.IzvoritportalHRT vijestiN1 Sjeverni tok 1 isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011. odnosno 2012. godine, uz ukupan transportni kapacitet od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.IzvoritportalHRT vijestiN1 Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je pred kraj 2021., uz ulaganja od gotovo 10 milijardi eura.IzvoritportalHRT vijestiN1 Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe u veljači 2022. ušle u Ukrajinu.IzvoritportalHRT vijestiN1
Članovi konzorcija Nord Stream AG, vlasnika Sjevernog toka 1 i 2, jesu ruska državna plinska kompanija Gazprom s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.IzvoritportalHRT vijestiN1 Gazprom nije odmah odgovorio na Reutersov upit da komentira tužbu, a glasnogovornici Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije odbili su je komentirati.IzvoritportalHRT vijestiN1 EU je prije 2022. godine uvozio oko 40 posto plina iz Rusije, a prošle godine taj je udio pao na 13 posto.IzvoritportalHRT vijestiN1
Američki investitori naznačili su još krajem 2024. da su zainteresirani za kupnju Sjevernog toka, a američki investitor Stephen Lynch u studenom 2024. od Washingtona je zatražio dozvolu za sudjelovanje u eventualnoj dražbi plinovoda u stečajnom postupku.IzvoritportalHRT vijestiN1 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovno je istaknuo američki interes za europski dio plinovoda, navodeći da Amerikanci planiraju razgovarati o kupnji, obnovi i preuzimanju kontrole nad plinovodima.IzvoritportalHRT vijestiN1 Lavrov je na forumu Primakov Readings, prema ruskoj agenciji TASS, napomenuo da bi tim cijevima mogao ići samo ruski plin koji bi oni dobavljali, a Amerikanci preprodavali.IzvoritportalHRT vijestiN1
U odvojenom slučaju Nord Stream AG tužio je na Visokom sudu u Londonu osiguravatelje Lloyd's Insurance Company i Arch Insurance, tražeći naknadu štete iz osiguranja u iznosu od 580 milijuna eura.IzvoritportalHRT vijestiN1 Postupak je započeo prije dva tjedna u Londonu i očekuje se da će trajati otprilike pet tjedana.IzvoritportalHRT vijestiN1 Stručnjaci su procijenili da bi obnova plinovoda mogla potrajati otprilike tri godine, pod uvjetom da se financiranje osigura na vrijeme i da ne bude značajnijih kašnjenja, pri čemu procjena nije dio konkretnog plana obnove, već je sastavljena za potrebe izračuna eventualne naknade štete.IzvoritportalHRT vijestiN1
