Odbor za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta odobrio je projekt digitalnog eura, kojim Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o platnim sustavima pod američkom kontrolom. Očekuje se da bi digitalna valuta trebala biti uvedena do 2029. godine. Prema podacima Europske središnje banke, američki kartični divovi Visa i Mastercard drže 61 posto kartičnih plaćanja u eurozoni te gotovo sve prekogranične kartične transakcije.
Rasprava o europskom financijskom suverenitetu dobila je na važnosti zbog rastućih geopolitičkih napetosti i zabrinutosti zbog ovisnosti Europe o stranoj platnoj infrastrukturi. Digitalni euro jedna je od mjera kojima se želi ojačati europska strateška autonomija. Riječ je o digitalnom obliku novca središnje banke koji bi izdavala i za koji bi jamčila Europska središnja banka, a osmišljen je kao nadopuna gotovini i postojećim bankarskim uslugama, a ne kao njihova zamjena.
Prema prijedlogu, građani bi mogli držati digitalne eure u posebnom digitalnom novčaniku, uz ograničenje iznosa koje tek treba utvrditi. Sustav bi podržavao online i offline plaćanja te bi nudio visok stupanj privatnosti, pri čemu ESB ne bi mogao izravno identificirati korisnike na temelju njihovih podataka o plaćanju. Europska središnja banka osigurala bi temeljnu infrastrukturu, dok bi poslovne banke i pružatelji platnih usluga nudili usluge digitalnog eura krajnjim korisnicima.
Predviđeno je da financijske institucije dobiju naknadu za svoje sudjelovanje, dok bi trgovci plaćali naknade za koje se očekuje da će biti niže od onih povezanih s današnjim kartičnim transakcijama. Način određivanja tih naknada ostaje jedno od najspornijih pitanja uoči pregovora s državama članicama. Iz Europske središnje banke pozdravili su odluku, navodeći da će paket jedinstvene valute zaštititi gotovinu kao zakonsko sredstvo plaćanja i istovremeno oblikovati digitalni euro. Talijanski zastupnik Pasquale Tridico, koji je vodio pregovore u ime Kluba ljevice, ocijenio je glasanje povijesnim i velikom pobjedom za građane i male poduzetnike.
Europska unija nije jedina koja razvija javnu digitalnu valutu, budući da je Kina već uvela digitalni juan, dok je Rusija najavila da će njezina digitalna rublja postati operativna. Sjedinjene Američke Države krenule su drugim putem jer je predsjednik Donald Trump odustao od planova za digitalnu valutu središnje banke te je podržao razvoj takozvanih stablecoina, privatno izdanih kriptoimovina osmišljenih da održe stabilnu vrijednost. Očekuje se da će Europski parlament potvrditi stajalište odbora na plenarnoj sjednici u Strasbourgu početkom srpnja, nakon čega slijede pregovori s 27 država članica te se konačni dogovor nada do kraja godine.
