Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predstavilo je izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojima želi povećati fleksibilnost sustava, olakšati zapošljavanje nastavnika i asistenata, omogućiti rad dijelu profesora do 67. godine te produljiti rokove završetka studija izvanrednim studentima. Izmjene zakona donesenog 2022. godine predlažu se jer su se određene odredbe postojećeg zakona različito tumačile od strane visokih učilišta i znanstvenih institucija, istaknula je na konferenciji za medije u utorak državna tajnica Iva Ivanković. Kao temeljni cilj navela je jačanje pravne sigurnosti i ujednačavanje primjene zakona, povećanje učinkovitosti i fleksibilnosti sustava te zadržavanje kvalitetnih ljudskih potencijala.

Redovitim profesorima u trajnom izboru, profesorima stručnog studija u trajnom izboru i znanstvenim savjetnicima u trajnom izboru omogućio bi se rad do navršene 67. godine života. Ivanković je istaknula da se time želi omogućiti najiskusnijim profesionalcima u sustavu da ostanu dulje u radnom odnosu. Izmjenama se omogućuje i izvođenje studija na sastavnicama sveučilišta bez pravne osobnosti u više znanstvenih područja i polja te u interdisciplinarnom području, što dosad nije bilo moguće.

Izmjenama zakona bit će jasno definiran mandat rektora i dekana te su propisani postupci kada visoka učilišta i sveučilišta ne mogu izabrati dekane, čime bi se trebale prevenirati postojeće teškoće u sustavu. Predlaže se i pojednostavljenje zapošljavanja nastavnika i znanstvenika pa kandidati koji već imaju dokaz o izboru na radno mjesto iste hijerarhijske razine više ne bi morali ponovno prolaziti postupak pred matičnim odborom. Lektorima hrvatskoga jezika i književnosti u inozemstvu predviđeno je produljenje radnog odnosa do osam godina bez prekida, a studentima koji su cijelo vrijeme studirali u izvanrednom statusu mogućnost studiranja do 15 godina u odnosu na dosadašnjih deset.

Ministar Radovan Fuchs istaknuo je da će Carnet postati centralna institucija s kojom ministarstvo može komunicirati kada su u pitanju jasni, verificirani i dobro obrađeni podaci za visoko obrazovanje, s obzirom na prethodna pozitivna iskustva s osnovnim i srednjim školama. Što se tiče izmjena i dopuna zakona, Fuchs je kazao da ovo vjerojatno nije zadnja izmjena. Najavio je i da će se sustav visokog obrazovanja postupno usmjeravati prema okrupnjivanju postojećih kapaciteta, uz naglasak da se neće zadirati u autonomiju sveučilišta, ali da sama sveučilišta trebaju razmatrati gašenje programa koji godinama ne privlače studente.

Na istoj konferenciji predstavljene su i izmjene Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, prema kojima bi se sredstva za javne vrtiće doznačavala gradovima i općinama kao osnivačima, a za privatne i vjerske vrtiće izravno. U posljednjih deset godina u infrastrukturu dječjih vrtića uloženo je 530 milijuna eura kroz tri poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Programa konkurentnosti i kohezije te ranije europske fondove i državni proračun. Državni tajnik Stipe Mamić najavio je primjenu plivajućeg modela, prema kojem će iznos koji vrtići dobivaju od države ovisiti o stupnju razvijenosti jedinice lokalne samouprave.

Mamić je naveo da je prosječna cijena smještaja po djetetu na razini Hrvatske porasla s 294 eura mjesečno 2022. na 402 eura 2024. godine, dok trošak za roditelje iznosi oko pet posto neto plaće, u usporedbi s 28 posto u Irskoj, 30 posto u Kanadi i 36 posto u Švicarskoj. Najavio je proširenje kapaciteta predškolskih ustanova za dodatnih 15 tisuća mjesta te da je broj mjesta u odnosu na 2016. povećan za 25 tisuća. U vrtićima je trenutno zaposleno 16.781 odgojitelja, dok ih je prije deset godina bilo 11.560, a u ovoj pedagoškoj godini predškolske ustanove pohađalo je 151.778 djece.