Preminula je Slavenka Drakulić, koju izvori opisuju kao najpoznatiju suvremenu hrvatsku književnicu u svijetu, autoricu i novinarku.IzvoriDalmacija Danas24sata Iznenada je napustila javni i književni život u 77. godini, netom nakon što je objavila svoju novu knjigu „Zašto nisam naučila kuhati” kod hrvatskog izdavača Frakture.IzvoriDalmacija Danas Njezina su djela prevedena na više od dvadeset svjetskih jezika.
Karijeru je započela kao novinarka nakon završenog studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.IzvoriDalmacija Danas24sata Pisala je za Start, Danas i NIN te je feminističke teme uvela u javnu raspravu.IzvoriDalmacija Danas24sata Svoju prvu publicističku knjigu objavila je 1984. godine pod nazivom „Smrtni grijesi feminizma: Ogledi o mudologiji”, opisanu kao prvu feminističku knjigu u Hrvatskoj, a vjerojatno i u cijeloj istočnoj Europi. Tom je knjigom ušla u intelektualno poticajnu raspravu s Igorom Mandićem.IzvoriDalmacija Danas24sata
Svoj prvi roman „Hologrami straha” objavila je tri godine kasnije, a knjiga je imala velik odjek na području cijele Jugoslavije te je u suvremenu književnost uvela ženski, autobiografski diskurs.IzvoriDalmacija Danas24sata Dio izvora navodi da je roman napisan nakon prve transplantacije bubrega te da je u hrvatsku književnost uveo temu bolesti i tjelesne patnje.
Početkom devedesetih, zajedno s autoricama Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić, bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada kada su prozvane izdajicama u tekstu pod naslovom „Vještice iz Rija” objavljenom u zagrebačkom tjedniku Globus.IzvoriDalmacija Danas24sata Dio izvora navodi da je tekst objavljen 1992. godine te da je doveo do njezine emigracije u Švedsku. Unatoč tome, nastavila je graditi međunarodnu karijeru i objavila niz zapaženih publicističkih knjiga poput „Kako smo preživjeli”, „Oni ne bi ni mrava zgazili”, „Café Europa”, „The Balkan Express”, „Basne o komunizmu” i „Ponovo u kavani Europa”.IzvoriDalmacija Danas24sata
Objavljivala je tekstove u vodećim svjetskim novinama kao što su The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, La Repubblica i El Mundo.IzvoriDalmacija Danas24sata U svojoj se fikciji bavila ženskim temama te je romansirala živote velikih žena poput Fride Kahlo i Milene Einstein.IzvoriDalmacija Danas24sata Prošle godine Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo joj je nagradu za životno djelo „Otokar Keršovani”.
Bila je u braku sa švedskim novinarom Richardom Swartzom, a njezina je kći autorica Rujana Jeger.IzvoriDalmacija Danas24sata Bila je dugogodišnja suradnica Jutarnjeg lista, gdje je tekstove najčešće objavljivala u subotnjem Magazinu.IzvoriDalmacija Danas



