U 77. godini iznenada je preminula Slavenka Drakulić, najpoznatija suvremena hrvatska književnica u svijetu, autorica i novinarka.IzvoriVečernji list Vijest o njezinoj smrti dolazi netom nakon što je kod svojeg hrvatskog izdavača Frakture objavila novu knjigu „Zašto nisam naučila kuhati”. Njezina su djela prevedena na više od 20 svjetskih jezika.
Karijeru je započela kao novinarka, nakon završenog studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za Start, Danas i NIN te je feminističke teme u javnu raspravu uvela na velika vrata.IzvoriVečernji list Svoju prvu publicističku knjigu objavila je 1984. godine pod nazivom „Smrtni grijesi feminizma: Ogledi o mudologiji” i ušla u raspravu s Igorom Mandićem.
Svoj prvi roman „Hologrami straha” objavila je tri godine kasnije, 1987., te je u suvremenu književnost na impresivan način uvela ženski, autobiografski diskurs.IzvoriVečernji list Knjiga je imala velik odjek na području cijele Jugoslavije. Roman je napisan nakon prve transplantacije bubrega i u hrvatsku književnost uveo temu bolesti i tjelesne patnje.IzvoriVečernji list
Početkom devedesetih, zajedno s još četiri autorice – Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić – bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada kada su prozvane izdajicama u tekstu pod naslovom „Vještice iz Rija”, objavljenom u zagrebačkom tjedniku Globus.IzvoriVečernji list To nije prekinulo njezinu karijeru te je objavila niz publicističkih knjiga poput „Kako smo preživjeli”, „Café Europa”, „The Balkan Express”, „Oni ne bi ni mrava zgazili”, „Basne o komunizmu” i „Ponovo u kavani Europa”. Tekstove je objavljivala u vodećim svjetskim novinama kao što su The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, La Repubblica i El Mundo.
U svojoj fikciji bavila se ženskim temama, a romansirala je živote velikih žena poput Fride Kahlo i Milene Einstein. Bila je u braku sa švedskim novinarom Richardom Swartzom, a njezina kći je autorica Rujana Jeger. Prošle godine Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo joj je nagradu za životno djelo „Otokar Keršovani”.IzvoriVečernji list
Na vijest o smrti nizale su se reakcije iz kulturne i javne scene. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko poručio je da je otišla velika i hrabra žena kojoj društvo puno duguje te se prisjetio da su je devedesetih pokušavali slomiti, ali u tome nisu uspjeli. Redatelj Ivica Buljan opisao ju je kao prvu žensku intelektualnu figuru u javnom životu koja nije morala birati između ozbiljnosti i tjelesnosti, a oprostili su se i novinarka Barbara Matejčić te glumac i redatelj Goran Matović.
