Godišnje istraživanje Instituta Reuters za istraživanje novinarstva sa Sveučilišta u Oxfordu za 2025. godinu obuhvatilo je 48 tržišta i gotovo 100 tisuća ispitanika širom svijeta.IzvoriDnevnik.hr Cilj istraživanja je dubinsko razumijevanje globalnih i lokalnih navika konzumacije vijesti.IzvoriDnevnik.hr Prema istraživanju, u Hrvatskoj se nastavljaju postojeći trendovi: online izvori vijesti bilježe umjeren rast, dok društvene mreže ostaju stabilne, a televizija i tisak su u padu.
Što se tiče online medija, na pitanje koji su medij koristili za pristup vijestima, 49 posto ispitanika odgovorilo je Index, što je sedam postotnih bodova ispred 24 sata, a na trećem je mjestu Dnevnik.hr s 35 posto. Kod televizija i radija na prvom je mjestu HRT s 46 posto, vrlo blizu su Nova TV s 45 posto i RTL s 43 posto. Kod tiskanih medija prvo mjesto drže 24 sata s 29 posto, slijede Jutarnji list s 18 posto i Večernji list s 14 posto.
Istraživanje pokazuje i da je povjerenje u medije značajno palo, s 36 na 29 posto, dok globalni prosjek iznosi 37 posto. Osam posto ispitanika plaća za pristup online medijima, što je rast od dva postotna boda, dok 63 posto ispitanika ponekad ili često izbjegava vijesti. Hrvati smatraju da vlasništvo ima utjecaj, pa 72 posto ispitanika smatra da vlasnici medija utječu na uređivačku politiku, a nešto manje od 74 posto da utjecaj imaju vlade i političari.
Autori istraživanja navode da je hrvatsko medijsko tržište u posljednjih godinu dana pokazalo snažan rast, posebno u digitalnom segmentu. Procjene industrije pokazuju da su prihodi od oglašavanja u tradicionalnim medijima porasli za 9 posto, s 215 milijuna eura u 2024. na 234 milijuna eura u 2025. Javni servis HRT i dalje se nalazi u financijskim poteškoćama, a ravnatelj Robert Šveb navodi rast troškova, posebno sportskih prava, što je dovelo do smanjenja vlastite produkcije i niskih plaća. HRT je pokrenuo besplatnu streaming platformu HRTi, koja ima 257.000 mjesečnih korisnika.
Autori istraživanja upozoravaju i da je sloboda medija ugrožena te da raste broj napada na novinare, pri čemu je lani zabilježeno 35 takvih slučajeva. U izvješću organizacije Reporteri bez granica za 2025. navodi se da je sloboda medija na najnižoj razini od 2014., iako izvješće za 2026. pokazuje određeno poboljšanje. Unatoč poteškoćama, istraživačko novinarstvo i dalje razotkriva zlouporabe političke moći, pridonoseći kritičkom javnom prostoru.
