Rusija je u lipnju izvela dva velika napada balističkim i hipersoničnim projektilima, što ukazuje na promjenu taktike u napadima na ukrajinske gradove. Kremlj, čini se, usavršava novi model napada oslanjajući se na koncentrirane udare kako bi nanio maksimalnu štetu dok se Ukrajina suočava sa sve većim nedostatkom presretača za sustave Patriot. Dva masovna napada, 2. i 15. lipnja, slijedila su sličan obrazac.
U tim je napadima Rusija lansirala više od 600 dronova i oko 70 projektila, s težištem na balističkim i hipersoničnim projektilima usmjerenima prvenstveno na Kijev. Napad 2. lipnja obilježila je najveća istovremena upotreba projektila Cirkon od početka rata, s osam lansiranih projektila, dok je dva tjedna kasnije Rusija na prijestolnicu usmjerila sve korištene Cirkone uz još 19 balističkih projektila.
Zrakoplovni stručnjak Kostjantin Krivolap kazao je da su tijekom 2022. krstareći projektili činili oko 70 do 80 posto ruskih raketnih udara, dok su balistički imali znatno manju ulogu, no da se to sada promijenilo i da Rusija sve karte baca na balističke projektile. Pukovnik Jurij Ihnat, načelnik Odjela za komunikacije ukrajinskih zračnih snaga, naveo je da Rusija odabere jednu metu i napadne je istovremeno svim raspoloživim oružjem, kombinirajući dronove Šahed, mamce te balističke i krstareće projektile.
Prema podacima Ministarstva obrane, stopa presretanja dronova sada je blizu 90 posto, dok su stope presretanja projektila znatno niže. U travnju je Ukrajina presrela više od 63 posto krstarećih i balističkih projektila, dok je u svibnju taj broj pao na nešto više od 53 posto.
Balističke projektile posebno je teško presresti jer ih, za razliku od dronova i većine krstarećih projektila, pouzdano mogu srušiti samo američki sustavi Patriot. Ukrajina je priznala ozbiljan nedostatak presretača za te sustave i uvelike ovisi o zapadnim zalihama, koje su postale globalni problem zbog povećane potražnje uslijed sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku. Prema riječima Jurija Ihnata, nakon svakog masovnog napada Ukrajina odmah mora od partnera tražiti novu pošiljku projektila kako bi mogla odbiti idući udar.
Što se tiče proizvodnje, balistički projektili Iskander-M ostali su na razini od oko 55 do 60 komada mjesečno, a Moskva u 2026. planira proizvesti do 700 takvih projektila. Krivolap je naveo da to što Rusija lansira više nego što proizvodi znači da troši zalihe, dok Ihnat tvrdi da porast upotrebe balističkih projektila odražava i činjenicu da je Ukrajina postala učinkovitija u suzbijanju jurišnih dronova.
