Ruska središnja banka snizila je u petak ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, signalizirajući blaži tempo sniženja troškova zaduživanja u uvjetima očekivane više inflacije i poticajne fiskalne politike. Stopa je tako snižena po četvrti put od početka godine i sada iznosi 14,25 posto. Sniženje je upola blaže nego na prethodne tri sjednice, kada su je spuštali za po pola postotnog boda.
Još na početku godine kamatne stope iznosile su čak 21 posto, uz objašnjenje središnje banke kako visokim troškovima zaduživanja želi obuzdati "pregrijano" gospodarstvo i inflaciju. U lipnju su ih snizili prvi put u više od dvije i pol godine, a zatim još tri puta do kraja prosinca, na 16 posto.
Prema priopćenju središnje banke, gospodarska aktivnost i dalje raste umjerenim tempom nakon privremenog pada na početku godine, a cjenovni trend pokazuje blago usporavanje inflacije. U svibnju je inflacija oslabila na 5,3 posto, s 5,6 posto u prethodnom mjesecu, dok su u veljači i ožujku cijene na godišnjoj razini bile porasle za 5,9 posto. Kada se isključe hrana i energija, temeljna inflacija iznosila je u ožujku i travnju 5,0 posto, u skladu s prosjekom u prvom tromjesečju.
Guvernerka Elvira Nabiullina rekla je da je vlada poduzela potrebne mjere, ali da bi moglo trebati vremena da se ponuda oporavi, te da bi poskupljenje goriva moglo utjecati na inflacijska očekivanja jer je taj proizvod važan i za građane i za kompanije. Iz banke su upozorili da lošije prognoze za svjetsko gospodarstvo, skok cijena na svjetskim tržištima i geopolitičke tenzije i dalje predstavljaju rizik koji bi mogao potaknuti inflaciju u srednjoročnoj perspektivi.
Banka je naznačila da bi i u budućnosti mogla snižavati kamatne stope blaže nego što je očekivala prema travanjskom temeljnom scenariju. Upozorili su da bi tvrdokorni strukturni proračunski deficiti do 2029. godine mogli zahtijevati strožu monetarnu politiku od one predviđene temeljnim scenarijem, koji je pretpostavljao da će fiskalna politika pomoći zakočiti inflaciju na srednji rok.
