Saborski zastupnici raspravili su prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035., višesektorski i dugoročni akt koji bi trebao doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva, te izvješće o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu.IzvoriHRT vijesti Oporbeni zastupnici većinom su podržali strategiju, ali su upozorili da je dokument nedovoljno ambiciozan i da premalo govori o socijalnoj dimenziji zelene tranzicije, dok HDZ ističe da će se provedbom otvoriti radna mjesta i povećati konkurentnost.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je da je strategija prvi strateški dokument u tom području u Hrvatskoj te da su planirane aktivnosti u skladu s novom strategijom EU o biogospodarstvu do 2035. Istaknuo je da se njome želi osigurati razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina te povećanje dodane vrijednosti, pri čemu je 15 milijardi eura ciljna vrijednost prometa u sektorima proizvodnje i pretvorbe biomase do 2035.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić kazao je da strategija definira dva strateška cilja - razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina te povećanje dodane vrijednosti. Ukupna sredstva za provedbu strategije iznose više od 199 milijuna eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine, a financiranje će se osigurati prvenstveno iz europskih programa uz sufinanciranje iz državnog proračuna.
Draženka Polović iz Kluba Možemo rekla je da bi strategija trebala dati odgovor na pitanje kako koristiti prirodne resurse na način koji štiti okoliš, stvara kvalitetna radna mjesta i povećava otpornost gospodarstva. Marijana Puljak iz Kluba Centra, NPS-a i GLAS-a upozorila je da je dodana vrijednost po zaposlenom u hrvatskom biogospodarstvu oko 21.000 eura, dok je europski prosjek dvostruko veći, a cilj do 2035. iznosi 25.000 eura. HDZ-ov Ljubomir Kolarek naveo je da je prema procjenama Europske komisije hrvatsko biogospodarstvo u 2020. ostvarilo dodanu vrijednost od oko 3,7 milijardi eura te da zapošljava više od 200.000 ljudi.
U sklopu izvješća o pravu na pristup informacijama navedeno je da je tijekom 2025. zaprimljeno osam posto više zahtjeva nego godinu ranije, a tijela su u zakonskom roku riješila 88 posto zahtjeva.IzvoriHRT vijesti U 2025. godini zaprimljena su 20.453 zahtjeva, a u 69 posto slučajeva korisnicima je omogućen pristup traženim informacijama.IzvoriHRT vijesti Oporbeni zastupnici kritizirali su šutnju uprave, nedostatne sankcije i manjkava savjetovanja, dok je HDZ ocijenio da izvješće potvrđuje stabilan razvoj transparentnosti.IzvoriHRT vijesti
Posebno je problematičnim ocijenjen podatak da 215 tijela javne vlasti pet godina zaredom nije dostavilo godišnje izvješće o provedbi zakona.IzvoriHRT vijesti Jedna petina tijela javne vlasti pet godina uzastopno nije zaprimila nijedan zahtjev za pristup informacijama, a u 2025. Povjerenik je izdao tri prekršajna naloga protiv odgovornih osoba, što je manje nego 2024. kada ih je izrečeno osam.IzvoriHRT vijesti
