Samoposlužne blagajne u Njemačkoj se udvostručile, stručnjaci upozoravaju na veće gubitke

Samoposlužne blagajne u trgovinama postale su sve češća praksa, ali otvaraju pitanje sigurnosti i mogućeg utjecaja na porast krađa.×IzvoriPoslovni dnevnik Dok trgovci uglavnom izbjegavaju objavljivati konkretne podatke o gubicima, pojedine kompanije priznaju da uvođenje takvih sustava zahtijeva dodatne sigurnosne kontrole.×IzvoriPoslovni dnevnik Stručnjaci istodobno upozoravaju da su gubici na samoposlužnim blagajnama u pravilu veći nego na klasičnim blagajnama s osobljem.×IzvoriPoslovni dnevnik

Prema podacima njemačkog Instituta za istraživanje trgovine EHI, tijekom 2025. godine u Njemačkoj je bilo oko 38.650 samoposlužnih blagajni, što znači da je otprilike svaka osamnaesta blagajna u maloprodaji bila samoposlužna.×IzvoriPoslovni dnevnik Dvije godine ranije bilo ih je oko 16.000 u približno 4270 trgovina, što pokazuje da se njihov broj više nego udvostručio u kratkom razdoblju.×IzvoriPoslovni dnevnik Istraživanja pokazuju da samoposlužne blagajne koristi gotovo dvije trećine potrošača, mahom mlađih od 39 godina, kojima je ključna prednost brzina i jednostavnost kupnje.×IzvoriPoslovni dnevnik

Problem krađa u trgovinama i dalje ostaje izražen, pa je tijekom 2025. godine u Njemačkoj evidentiran 357.651 slučaj krađe, što predstavlja pad od 5,7 posto u odnosu na prethodno razdoblje.×IzvoriPoslovni dnevnik Iz trgovinskog sektora upozoravaju da službena statistika obuhvaća samo prijavljene slučajeve, dok je stvarni broj znatno veći.×IzvoriPoslovni dnevnik

Većina velikih trgovačkih lanaca suzdržava se od izravnog povezivanja krađa s uvođenjem ovih sustava.×IzvoriPoslovni dnevnik Aldi Süd navodi kako ne komentira interne sigurnosne procese, dok Aldi Nord ističe da samoposlužne blagajne koristi samo u ograničenom broju poslovnica, a Rossmann podatke o krađama smatra poslovno osjetljivima.×IzvoriPoslovni dnevnik Rewe poručuje da ne bilježi značajan utjecaj samoposlužnih blagajni na stopu krađa te koristi nadzorno osoblje, tehničke kontrole, videonadzor i izlazne barijere, dok Lidl nije želio komentirati povezanost, ali potvrđuje primjenu standardnih procedura.×IzvoriPoslovni dnevnik

Među trgovcima koji otvorenije govore o izazovima nalazi se Kaufland, koji planira širenje samoposlužnih blagajni u svim poslovnicama u Njemačkoj, koristeći kontrolne vage, nasumične provjere, izlazne barijere, stalnu prisutnost zaposlenika te umjetnu inteligenciju koja analizira obrasce sumnjivih transakcija.×IzvoriPoslovni dnevnik Sličan pristup primjenjuje i dm, koji navodi da se na samoposlužnim blagajnama pojavljuju drukčiji obrasci krađa, najčešće manjih i skupljih proizvoda, pa koristi videonadzor, zaštitne sustave i educirano osoblje, a u testnoj fazi su i dodatne kamere.×IzvoriPoslovni dnevnik

Jedna od novijih mjera su takozvani rescanovi, odnosno ponovna skeniranja proizvoda tijekom kupnje, pri čemu sustav privremeno prekida naplatu, a nastavak je moguć tek nakon provjere zaposlenika.×IzvoriPoslovni dnevnik Prema procjenama EHI instituta, gubici na samoposlužnim blagajnama mogli bi biti između 15 i 30 posto veći nego na klasičnim, a u nekim slučajevima bilježe se i do 39 posto veći inventurni manjkovi.×IzvoriPoslovni dnevnik Ipak, stručnjaci naglašavaju da je izravnu vezu između širenja samoposlužnih sustava i rasta krađa teško precizno dokazati.×IzvoriPoslovni dnevnik