Split je obilježio Dan antifašističke borbe polaganjem vijenaca i cvijeća na više lokacija, u znak sjećanja na sve one koji su tijekom povijesti dali život za slobodu. Kod Spomenika političkim zatvorenicima, interniranima i deportiranima, ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije, vijence su u ime Grada Splita položili gradonačelnik Tomislav Šuta i pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb, branitelje i demografiju Kruno Jelinović. Počast su odali i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, predstavnici udruga antifašističkih boraca, splitski politički akteri i gradski vijećnici te zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Marijan Čelan.
Program obilježavanja nastavljen je na Gradskom groblju Lovrinac, gdje su vijenci položeni kod Spomen-kosturnice pripadnicima NOB-a, na Groblju branitelja Domovinskog rata te kod Spomen-obilježja Bošnjacima muslimanima poginulima u Domovinskom ratu. Župan Boban uputio je čestitku građanima i istaknuo kako se hrvatski narod kroz povijest suočavao s različitim oblicima fašizma, navodeći i Domovinski rat. Upozorio je kako fašizam ni danas nije stvar prošlosti te poručio da fašizam diljem svijeta buja, ali da trud onih koji su spremni stati u obranu slobode nije uzaludan.
Gradonačelnik Šuta naglasio je kako je Split kroz povijest pokazivao otvorenost, uključivost i privrženost slobodi, opisavši ga kao grad bez podjela. Dodao je kako je sjećanje na prošlost važno upravo zato da se pogreške iz povijesti ne bi ponavljale te da se vodi politika koja neće isključivati ničiji svjetonazor ili vjeroispovijest.
Povodom istog dana gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini uputila je čestitku građankama i građanima Čakovca i Međimurja.IzvorieMeđimurje Istaknula je da 22. lipnja označava početak oružanog otpora nacističkom okupatoru i njegovim domaćim pomagačima te važnu etapu u borbi hrvatskog naroda za slobodu i samostalnost.IzvorieMeđimurje Navela je da je Nezavisna država Hrvatska uvođenjem rasnih zakona i terora nad dijelom stanovništva pokazala svoje zločinačko lice, zbog čega je borba sisačkih komunista do 1945. prerasla u masovni pokret.IzvorieMeđimurje
Cividini je podsjetila da je oslobođenjem Međimurja u travnju 1945. godine taj kraj pripojen matici Hrvatskoj.IzvorieMeđimurje Naglasila je da režim uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata nije bio demokratski te da je počinio brojne zločine, no da to ne umanjuje činjenicu da se hrvatski narod zahvaljujući antifašističkom pokretu našao na pobjedničkoj strani i sačuvao državnost.IzvorieMeđimurje Poručila je da su hrvatski antifašisti pobjedom u Drugom svjetskom ratu omogućili sljedećoj generaciji ostvarenje samostalne i demokratske hrvatske države.IzvorieMeđimurje
Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj se obilježava 22. lipnja, u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine u šumi Brezovica kod Siska. Hrvatski sabor navodi da je riječ o prvoj antifašističkoj postrojbi ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, čime taj datum označava početak organiziranog antifašističkog otpora na ovim prostorima.
