Stanovnici južne Europe savjetuju turiste sa sjevera kako preživjeti toplinske valove

Dok toplinski valovi dižu temperature na rekordne razine u srednjoj i sjevernoj Europi, mnogi se okreću stanovnicima juga za savjete o tome kako preživjeti vruće vrijeme.×IzvoriJutarnji listN1tportal Stanovnike južne Europe redovito čudi što su sve turisti sa sjevera skloni učiniti po vrućini, od jurnjave na jakom suncu bez pokrivala za glavu do dugotrajnog izlaganja suncu na plaži.×IzvoriJutarnji listN1tportal Neki turisti popiju i prvo pivo već u vrijeme doručka, a drugi na koncu zarade opekline od sunca.×IzvoriJutarnji listN1tportal

U Grčkoj je proteklih godina nekoliko turista umrlo zbog toplinskog udara.×IzvoriJutarnji listN1tportal Grčki liječnici upozoravaju da ljudi vrlo brzo mogu dehidrirati te da je rizik od toplinskog udara veoma visok, naročito za starije osobe.×IzvoriJutarnji listN1tportal Kada je 37 Celzijevih stupnjeva u hladu, temperature na mjestima izravno izloženima suncu mogu narasti i do 60 stupnjeva.×IzvoriJutarnji listN1tportal Simptomi toplinskog udara uključuju zbunjenost i dezorijentiranost, što je u više navrata dovelo do smrtonosnih nesreća, osobito u udaljenim planinarskim područjima gdje se ljude nije moglo dovoljno brzo pronaći.×IzvoriJutarnji listN1tportal

Grcima ne pada na pamet pješačiti ili šetati tijekom vrućih sati oko podneva, kada mnogi liježu u zamračenim prostorijama kako bi se odmorili, a rolete drže spuštenima tijekom toplinskih valova.×IzvoriJutarnji listN1tportal Turisti iz sjeverne Europe koji dolaze u Španjolsku i Portugal često podcjenjuju moć ekstremnih vrućina od oko 40 Celzijevih stupnjeva i znatno intenzivnije sunčeve svjetlosti, koje ubrzo mogu postati opasne po život, osobito za djecu i starije.×IzvoriJutarnji listN1tportal Na Mallorci, popularnom otoku za turiste, bolničari redovito izlaze na teren kako bi pomogli osobama s tegobama povezanima s vrućinama.×IzvoriJutarnji listN1tportal

Lokalni stanovnici odlaze na plažu ujutro te se vraćaju kući oko 10 sati ili idu tek navečer iza 18, izbjegavajući najtoplije sate između.×IzvoriJutarnji listN1tportal Španjolci i Portugalci, ako mogu, uzimaju popodnevni odmor takozvanu siestu, a mnogi lokali zatvaraju se u to doba.×IzvoriJutarnji listN1tportal Domicilno stanovništvo, koje glavni obrok jede tek oko 21 sat, predlaže lakše obroke tijekom dana te izbjegavanje turističkih mjesta koja mame posjetitelje takozvanom domaćom hranom.×IzvoriJutarnji listN1tportal

U Italiji se ljudi oslanjaju na hidrataciju i brojne fontane s pitkom vodom u gradovima, gdje temperature često iznose oko 35 stupnjeva u najtoplije doba godine.×IzvoriJutarnji listN1tportal Rimljani odlaze do javnih fontana s pitkom vodom, takozvanih nasoni, te instinktivno traže hlad i izbjegavaju sunce.×IzvoriJutarnji listN1tportal Francuzi pak često ovlažuju kožu vodom u spreju, a boce s raspršivačima dostupne su u ljekarnama, dok i osiguravajuća društva preporučuju vlaženje lica i ruku nekoliko puta dnevno.×IzvoriJutarnji listN1tportal