Istraživanje njemačkog instituta ifo pokazalo je da manjak materijala koči industrijsku proizvodnju, a građani posljedice osjećaju još godinama kroz višu inflaciju.IzvoritportalPoslovni dnevnik Neočekivana uska grla u nabavi materijala kratkoročno smanjuju industrijsku proizvodnju za 2,4 posto.IzvoritportalPoslovni dnevnik
Najizraženiji pad proizvodnje bilježi automobilska industrija, dok najveći utjecaj na cijene imaju drvna i farmaceutska industrija.IzvoritportalPoslovni dnevnik Izraženija nestašica odmah zakoči industrijsku aktivnost, a oporavak je postupan te se proizvodnja ne normalizira u potpunosti ni kada kompanije ponovno dobiju pristup materijalima.IzvoritportalPoslovni dnevnik
Dvije godine nakon šoka industrijska proizvodnja u cjelini još je za 0,5 posto niža nego što bi bila u scenariju normalne opskrbe.IzvoritportalPoslovni dnevnik Proizvođačke i cijene sirovina dosegnu najvišu stopu rasta otprilike godinu dana nakon šoka, od oko 0,3 odnosno 0,6 posto.IzvoritportalPoslovni dnevnik Potrošačke cijene odražavaju nestašicu čak dvije godine kasnije, kroz inflaciju višu za 0,1 postotni bod po tromjesečju.IzvoritportalPoslovni dnevnik
Istraživačica ifoa Lara Zarges zaključila je da će potrošači posebno dugo osjećati posljedice jer će cijene rasti godinama nakon nestašice.IzvoritportalPoslovni dnevnik Autori istraživanja koristili su mjesečne ankete instituta među prerađivačkim poduzećima u razdoblju od 2002. do sredine 2025. godine, u kojima je svaki mjesec sudjelovalo između 2.000 i 5.000 kompanija.IzvoritportalPoslovni dnevnik Studija se usredotočila isključivo na neočekivane i kratkotrajne poremećaje koje izaziva manjak materijala te njihov utjecaj na proizvodnju, cijene sirovina te proizvođačke i potrošačke cijene.IzvoritportalPoslovni dnevnik
