Švedski parlament izglasao je dodatno pooštravanje politike prema imigrantima, podržavši zakone koji vlastima omogućuju oduzimanje boravišnih dozvola na temelju nejasno definiranog lošeg ponašanja te obvezuju velik dio zaposlenih u javnom sektoru da prijavljuju osobe za koje sumnjaju da borave u zemlji bez potrebnih dokumenata. Novo zakonodavstvo doneseno je uoči parlamentarnih izbora u rujnu, a dio je politike vlade desnog centra koja za većinu ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata. Takozvani zakon o dobrom ponašanju primjenjivat će se na buduće i aktualne zahtjeve za boravak te retroaktivno na velik broj sadašnjih stanovnika.
Iako zakon ne precizira koja će se ponašanja smatrati neprihvatljivima, vlada je kao primjere navela neplaćene dugove, izbjegavanje plaćanja poreza, kriminalne aktivnosti i povezanost s ekstremističkim organizacijama. Parlament je tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv podržao i kontroverzni takozvani zakon doušnika, prema kojem će brojni zaposlenici javnog sektora morati prijavljivati osobe za koje vjeruju da borave bez valjanih dokumenata. Nakon kritika, od obveze prijavljivanja izuzeti su učitelji, liječnici i socijalni radnici, dok će zaposlenici porezne uprave, službi za zapošljavanje i socijalno osiguranje morati obavijestiti policiju.
Zakoni su izazvali žestoke kritike oporbenih političara i organizacija za ljudska prava, koje smatraju da su kriteriji proizvoljni. Amnesty International upozorio je da bi to moglo dovesti do ukidanja dozvola zbog ponašanja koje nije ni nezakonito ni kažnjivo za švedske državljane, dok je organizacija Civil Rights Defenders ocijenila da zakon narušava vladavinu prava. Švedska vlada brani mjere tvrdeći da su nužne kako bi se osobe bez prava boravka mogle vratiti u matične zemlje; za cjelovitu priču čitatelje upućujemo na originalne izvore.
