Termoelektrane u državama zapadnog Balkana i dalje su uzročnik opasnog onečišćenja okoliša, a u 2025. godini emitirale su 6,6 puta više sumporovog dioksida (SO2) od dopuštenih granica, navodi se u novom izvještaju organizacije Bankwatch Network. Ta organizacija sa sjedištem u Pragu okuplja 17 članica iz 14 država središnje i istočne Europe te Kavkaza i nadzire javne projekte, promovirajući održive okolišne, društvene i gospodarske alternative.
U izvještaju objavljenom u lipnju analizirano je stanje termoelektrana na ugljen u državama zapadnog Balkana koje se i dalje uvelike oslanjaju na takav način proizvodnje električne energije i sporo realiziraju alternative kroz obnovljive izvore. Eksploatacija ugljena za proizvodnju električne energije i dalje je temelj industrije u tim državama, no iz Bankwatcha upozoravaju kako to ima velike posljedice za okoliš i zdravlje stanovnika, ne samo tih zemalja nego i europskog kontinenta u cijelosti.
Prema dostupnim pokazateljima koji se odnose na prošlu godinu, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija prekoračile su dopuštene granice emisije ne samo sumporovog dioksida nego i prašine te dušičnih oksida. BiH je rekorder upravo pri emisiji SO2 jer su njezine termoelektrane u zrak izbacile 196 tona tog onečišćivača, odnosno 12,7 puta više od graničnih vrijednosti. BiH je tako pretekla Srbiju koja je u 2024. godini bila na popisu najvećih zagađivača tim plinom koji iritira dišne putove, utječe na funkciju pluća te može prouzročiti ozbiljnija zapaljenja sluznice dišnih organa, a dugotrajna izloženost u nekim slučajevima može prouzročiti i smrt.
Najveći pojedinačni emiter SO2 u regiji je termoelektrana Ugljevik kod Bijeljine u sjeveroistočnom dijelu Bosne. Najveću količinu prašine u regiji proizvede termoelektrana Bitola u Sjevernoj Makedoniji, dok je termoelektrana "Nikola Tesla" u Srbiji u 2025. najveći pojedinačni zagađivač dušičnim oksidom.
Iz Bankwatcha podsjećaju kako se sve to događa osam godina nakon što su države zapadnog Balkana kroz pristupanje Energetskoj zajednici s državama EU-a prihvatile obvezu smanjenja onečišćenja iz termoelektrana i postupnog prelaska na obnovljive izvore. Europsku su uniju stoga pozvali da odlučnije inzistira na provedbi tog dogovora i sankcionira one koji to ne budu poštovali.
