Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" organizirala je u subotu prosvjedni hod pod nazivom "Hodaj za Liku", kojim se željelo upozoriti na problem ilegalno odloženog opasnog otpada i planiranu izgradnju tvornice litija u Smiljanskom polju. Prosvjedna povorka krenula je u 10 sati od lokacije nezakonitog odlagališta otpada na Silosu u Gospiću do pogona tvrtke Jedro DS Innovation u Smiljanskom polju. Ruta duga pet kilometara prolazila je kroz središte Gospića.
U Gospiću ljudi žive prekoputa 35 tisuća tona opasnog plastičnog i medicinskog otpada čija sanacija još nije ni počela. Organizatori navode da više od godinu i pol nakon otkrića nezakonito odloženog otpada lokacija nije sanirana, a javnosti nisu dostupni cjeloviti nalazi analiza vode i tla. Iz inicijative su poručili da se kao građanska inicijativa ograđuju od svake stranačke i političke instrumentalizacije skupa.
Organizatori su naveli da od države traže nekoliko ključnih zahtjeva, među kojima su javna objava svih postojećih analiza, provedba neovisnih analiza tla, otpada i podzemnih voda te izrada vremenski obvezujućeg plana sanacije. Traže i ukidanje građevinske dozvole za tvornicu litija te donošenje rješenja o obvezi izrade Studije utjecaja na okoliš uz provedbu javne rasprave. Inicijativa smatra da je pogon izgrađen bez javne rasprave i studije utjecaja na okoliš.
Tvrtka Jedro DS Innovation oglasila se priopćenjem u kojem ističe da posluje u skladu sa svim zakonskim propisima te da namjerava zatražiti uporabnu dozvolu i pokrenuti proizvodnju. Navode da će pogon prerađivati litijev karbonat u litijev hidroksid monohidrat, sirovinu za proizvodnju baterija za električna vozila, te da će zapošljavati više od 70 radnika, većinom lokalnog stanovništva i povratnika iz inozemstva. Poručuju da je proizvodni proces zasnovan na zatvorenom, kružnom vodenom toku koji potpuno otklanja ispuštanje otpadnih voda u okoliš.
Dva dana prije prosvjeda konferenciju za medije održali su Ličko-senjska županija, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fond za zaštitu okoliša, Hrvatske vode te Institut J.J. Strossmayer. Državna tajnica Anja Bagarić rekla je da prema Zakonu o gospodarenju otpadom sanaciju lokacije treba provesti onečišćivač i jedinica lokalne samouprave, no da je Vlada preuzela punu financijsku odgovornost unatoč pasivnosti lokalne samouprave. Ravnatelj Fonda Luka Balen procijenio je da se radi o 45.000 tona opasnog i neopasnog otpada, većinom iz inozemstva.
