Iako se javnost dulje pita hoće li umjetna inteligencija ljudima „uzeti posao“, najnovija istraživanja i iskustva iz hrvatskoga gospodarstva pokazuju da se promjena događa suptilnije i dublje, pri čemu poslovi zasad ne nestaju, nego se mijenjaju njihov sadržaj i tražene vještine. Generativna umjetna inteligencija ulazi u zadatke koji čine okosnicu uredskog poslovanja, poput pripreme dokumenata, obrade podataka i administrativne podrške, zbog čega transformacija posebno pogađa sektore u kojima tradicionalno radi veći broj žena.
Prema riječima Ive Nappholz, voditeljice Odjela za IT, obranu i sigurnost pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatska je već osjetila prve posljedice, ali ne kroz masovna otpuštanja, nego kroz redefiniranje svakodnevnih zadataka. Analiza percepcije i upotrebe umjetne inteligencije, koju HGK provodi treću godinu zaredom, pokazuje da čak 41 posto ispitanika ne razumije razliku između generativnih alata poput chatbotova i personaliziranih sustava integriranih u poslovanje. Istodobno, 46 posto poduzeća kao ključan preduvjet uspješne implementacije navodi edukaciju zaposlenika, zbog čega je HGK prije dvije godine pokrenuo AI Akademiju.
Marina Rožić, glavna tajnica HGK-a i predsjednica Mreže žena Eurochambresa, upozorava da revolucija umjetne inteligencije disproporcionalno pogađa zanimanja u kojima dominiraju žene, a problem je prepoznala i Europska komisija koja je ove godine donijela novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2026.–2030. Jedan od ciljeva strategije jest povećati broj žena u STEM području, dok HGK provodi i Akademiju Budućnost upravljanja namijenjenu ženama.
Šire posljedice umjetne inteligencije razmatrao je i izraelski filozof Yuval Noah Harari, koji je na izlaganju u Davosu usporedio umjetnu inteligenciju s novim, intenzivnijim oblikom imigracije te poručio da je treba regulirati sada jer će za pet godina biti prekasno.IzvoriVečernji list Njegove riječi poslužile su kao povod za analizu The New York Timesa o tome kako bi umjetna inteligencija mogla preoblikovati i politiku, a ne samo izazvati ekonomske poremećaje.IzvoriVečernji list
Erik Brynjolfsson, direktor Laboratorija za digitalnu ekonomiju na Sveučilištu Stanford, izjavio je za NYT da bi umjesto dva milijuna pogođenih ljudi, kakav je bio gubitak radnih mjesta u SAD-u između 1999. i 2011., ovog puta moglo biti pogođeno 200 milijuna ljudi.IzvoriVečernji list Carl Benedikt Frey sa Sveučilišta Oxford podsjeća na Veliku depresiju kao primjer ekonomskog poremećaja koji je doveo do duboke političke transformacije, dok političari diljem američkog političkog spektra pozivaju na regulaciju.IzvoriVečernji list
Umjetna inteligencija istodobno snažno potiče rast tržišta digitalnog zdravstva, gdje je otprilike 42 posto svih ulaganja usmjereno na tvrtke koje razvijaju rješenja temeljena na toj tehnologiji. Prema izvješću tvrtke Fortune Business Insights, tržište digitalnog zdravstva moglo bi dosegnuti čak 1,5 bilijuna dolara do 2032. godine, pri čemu Sjeverna Amerika drži najveći udio od 37,5 posto u 2024. godini.
