Umrla Slavenka Drakulić, najpoznatija suvremena hrvatska književnica u svijetu

Umrla je Slavenka Drakulić, opisana kao najpoznatija suvremena hrvatska književnica u svijetu, autorica i novinarka koja je opisivala tranzicijski svijet i čija su publicistička djela pomagala shvatiti zbivanja posljednjih četrdeset godina.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listTelegramJutarnji list Napustila je u 77. godini, netom nakon što je objavila novu knjigu „Zašto nisam naučila kuhati” kod svojeg hrvatskog izdavača Frakture.×IzvoriSlobodna DalmacijaJutarnji listNovi listTelegram Rođena je u Rijeci 4. srpnja 1949., a tijekom života živjela je u Stockholmu i Zagrebu.×IzvoriTelegram

Karijeru je počela kao novinarka nakon završenog studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listJutarnji list Pisala je za Start, Danas i NIN te je feminističke teme uvela u javnu raspravu.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listJutarnji list Od 1982. do 1992. bila je stalna novinarka u tjedniku Danas i reviji Start.×IzvoriTelegram

Svoju prvu publicističku knjigu objavila je 1984. godine pod nazivom „Smrtni grijesi feminizma: Ogledi o mudologiji” i ušla u raspravu s Igorom Mandićem.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listJutarnji list Ta je knjiga opisana kao prva feministička knjiga u Hrvatskoj, a vjerojatno i u cijeloj istočnoj Europi.×IzvoriTelegram Svoj prvi roman „Hologrami straha” objavila je tri godine kasnije, a knjiga je imala velik odjek na području cijele Jugoslavije.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listJutarnji list

Početkom devedesetih, zajedno s autoricama Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić, bila je meta napada kada su prozvane izdajicama u tekstu „Vještice iz Rija”, objavljenom u zagrebačkom tjedniku Globus.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listJutarnji list U narednom razdoblju objavila je niz publicističkih knjiga, među kojima „Kako smo preživjeli”, „Oni ne bi ni mrava zgazili”, „Café Europa”, „The Balkan Express”, „Tijelo njenog tijela” i „Basne o komunizmu”.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listJutarnji list Objavljivala je tekstove u vodećim svjetskim novinama kao što su The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, La Repubblica i El Mundo, a radovi su joj prevođeni na više od dvadeset jezika.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listJutarnji listTelegram

U svojoj fikciji bavila se ženskim temama te je romansirala živote velikih žena poput Fride Kahlo i Milene Einstein.×IzvoriSlobodna DalmacijaNovi listJutarnji list Bila je u braku sa švedskim novinarom Richardom Swartzom, a njezina kći je autorica Rujana Jeger.×IzvoriSlobodna DalmacijaJutarnji list Bila je i dugogodišnja suradnica Jutarnjeg lista, gdje je tekstove najčešće objavljivala u subotnjem Magazinu.×IzvoriJutarnji list

Gotovo cijeli svoj odrasli život vodila je tešku borbu s bubrežnom bolešću, s kojom se suočila već u 27. godini, prolazeći kroz dijalize i transplantacije.×IzvoriSlobodna Dalmacija O svojoj svakodnevnoj borbi otvoreno je pisala u knjizi „Bubrezi i ja”, a temi bolesti i darivanja organa vratila se i u knjizi „Tijelo njenog tijela: Priče o dobroti”.×IzvoriSlobodna Dalmacija Njezina životna priča poslužila je kao inspiracija za dokumentarni film „Slavenka ili o boli” redatelja Petra Krelje.×IzvoriSlobodna Dalmacija