Vlada je na sjednici usvojila Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o lovstvu kojim se želi jasnije urediti odgovornost za štete od divljači, povećati sigurnost u lovstvu i osigurati stabilnije uvjete za gospodarenje lovištima. Novi model temelji se na načelu dokazane krivnje, prema kojem će vozač odgovarati za štetu ako je vozilom upravljao protivno prometnim propisima, dok će lovoovlaštenik odgovarati ako je šteta nastala kao posljedica provođenja skupnog lova. U slučajevima kada nema dokazane krivnje ni jedne strane, svaka strana snosit će vlastitu štetu.
Potpredsjednik Vlade te ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je da je kroz financiranje naknade šteta od naleta vozila na divljač putem jedinstvene police osiguranja Hrvatskog lovačkog saveza iz državnog proračuna od 2018. godine isplaćeno više od 55 milijuna eura. Naveo je da je zbog toga bilo potrebno jasnije urediti odgovornost svih sudionika sustava i smanjiti prostor za različita tumačenja. Cilj je, kako je rekao, smanjiti pravnu nesigurnost, smanjiti broj sporova, rasteretiti državni proračun i lovoovlaštenike te uspostaviti jasniji i pravedniji sustav nadoknade šteta.
Izmjene donose i prednost domicilnim udrugama i prethodnim koncesionarima pri dodjeli lovišta u zakup te produženje zakupa prava lova s dosadašnjih 10 na 20 godina. Ministar je naglasio da se davanjem lovačkim društvima s područja na kojem se lovište nalazi štite domicilni lovci te je iznio da u Hrvatskoj ima oko 70.000 lovaca i lovkinja i 730 lovačkih društava. Prednošću koju će prethodni koncesionari dobiti prilikom natječaja osigurava se kontinuitet stručnog gospodarenja lovištem, navodi se u obrazloženju zakonskog teksta.
Među novostima je i propisivanje revalorizacije iznosa godišnje naknade za pravo lova te uvođenje posebnog programa osposobljavanja i polaganja ispita iz balistike i rukovanja lovačkim oružjem, što će biti uvjet za pristupanje lovačkom ispitu. Dosadašnje zakonsko rješenje propisivalo je da je najpovoljnija ponuda ona kojom je ponuđena najviša cijena godišnje naknade za pravo lova. Uvođenjem načela dokazane krivnje i postavljanja Zakona o lovstvu kao posebnog zakona razgraničava se i pitanje odgovornosti za štete u prometu i poljoprivredi.
Stručnjaci ističu da nova pravila bitno mijenjaju dosadašnju logiku, prema kojoj se šteta često promatrala kao nešto što treba pokriti kroz zajednički model osiguranja ili naknade. U praksi bi nalet na divljač mogao postati rizik koji se, bez dokazane odgovornosti druge strane, rješava kroz vlastiti kasko ili vlastiti novčanik, čime se ukida pravilo da sama činjenica naleta automatski otvara put do odštete. Policijski zapisnik i dalje ostaje presudan, kao i zabrana odlaska s mjesta nesreće, jer bijeg nakon udara može donijeti kaznu i gubitak mogućnosti ostvarivanja naknade.
