Prošireno vijeće Vrhovnog suda donijelo je dugo očekivanu odluku u slučaju kolokvijalno nazvanom „švicarac“, prema kojoj potrošači koji su konvertirali kredite iz švicarskih franaka u eure nemaju pravo na povrat glavnice preplata iz ništetnih ugovornih odredbi.IzvoriVečernji listPoslovni dnevnikHRT vijestiTelegram Sud im je istodobno priznao pravo na zatezne kamate na te preplate, i to za razdoblje od sklapanja temeljnog ugovora o kreditu do dana prestanka obveze izvršenom konverzijom, odnosno do 30. rujna 2015. godine.IzvoriVečernji listPoslovni dnevnikHRT vijestiTelegram Te zatezne kamate pripadaju potrošačima u punom iznosu i ne umanjuju se za iznos preplate utvrđene u konverziji.IzvoriPoslovni dnevnikHRT vijestiTelegram
Odluka je, kako je objavila Udruga Franak, donesena glasanjem 9:4.IzvoriPoslovni dnevnikHRT vijesti Suci Damir Kontrec, Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj nisu se složili s većinom te su iznijeli izdvojena mišljenja u kojima naglašavaju da korisnici kredita koji su prihvatili konverziju nisu dovedeni u jednak položaj kao oni koji konverziju nisu prihvatili.IzvoriVečernji listPoslovni dnevnikHRT vijesti Bit spora jest u tome da su potrošači koji su konvertirali kredit dobili povrat znatno manjeg, i do 30 posto, preplaćenog iznosa od onih koji nisu proveli konverziju, nego su povrat ishodili sudskim putem.IzvoriVečernji list
S bankarske strane tražila su se izuzeća sudaca Damira Kontreca, Jadranka Juga i Josipa Turkalja, dok su se dva odbijena zahtjeva odnosila na sutkinje Jadranku Magud i Marinu Paulić, kojima se implicirao potencijalni sukob interesa vezan uz bankarske kredite.IzvoriVečernji list Njih dvije dio su većine od devetero sudaca koji su se složili da potrošači koji su konvertirali kredite nemaju pravo na preplate po glavnici, nego samo na zatezne kamate.IzvoriVečernji list
Iz Udruge Franak poručili su da su razočarani te da je odluka za njih neprihvatljiva, ocijenivši je nezakonitom, protivnom Ustavu, Konvenciji za ljudska prava i pravu EU, te arbitrarnom i diskriminacijskom.IzvoriVečernji listHRT vijesti Koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Goran Aleksić istaknuo je da potrošači koji konvertiraju kredite na kraju za ukupnu otplatu plaćaju 20 do 30 posto više od onih koji nisu konvertirali, a u potpunosti su obeštećeni.IzvoriVečernji listHRT vijesti Najavio je da potrošačima preostaje rješavanje problema ustavnim tužbama na Ustavnom sudu, pri čemu će im od pomoći biti izdvojena mišljenja sudaca Vrhovnog suda.IzvoriVečernji listHRT vijesti
Nezadovoljna odlukom je i Hrvatska udruga banaka, čiji je stav da je konverzija predstavljala konačno rješenje te da razmatra pravne opcije.IzvoriVečernji list Iz HUB-a navode da je konverzijom stvoren novi pravni odnos te su potrošači dovedeni u položaj kao da su od početka imali kredit vezan uz euro, pri čemu je cjelokupan trošak konverzije snosio bankarski sektor.IzvoriPoslovni dnevnik Istaknuli su i da se o pravnim učincima konverzije mora odlučivati neovisno, bez javnih pritisaka i diskreditiranja sudaca, stručnjaka i medija.IzvoriPoslovni dnevnik
Oko ovog pitanja godinama se razvijala različita sudska praksa, koju se prije nekoliko godina pokušalo ujednačiti na Općoj sjednici Vrhovnog suda, no bezuspješno.IzvoriPoslovni dnevnik U međuvremenu se promijenio zakon pa je pravno stajalište zauzeto na proširenom vijeću, a sama je odluka donesena još krajem svibnja ove godine.IzvoriPoslovni dnevnik Udruga Franak procijenila je da je ukupno obeštećenje građana s konvertiranim kreditima oko 700 milijuna eura, dok je prema ranijim procjenama bilo na razini od 1,2 milijarde eura.IzvoriPoslovni dnevnik
