Vrhovni sud objavio je u četvrtak da je strankama otpremio pravomoćnu odluku i rješenje u predmetu kolokvijalno nazvanom konvertirani CHF krediti, prema kojoj korisnici kredita u švicarskim francima koji su prihvatili konverziju kredita u euro nemaju pravo tražiti povrat preplaćenih iznosa. Najviši sud pojasnio je da korisnici kredita nemaju pravo na povrat glavnice preplata iz ništetnih odredbi, ali im se priznaje pravo na zatezne kamate na te preplaćene iznose do dana konverzije.
To se pravo na zatezne kamate odnosi na razdoblje od sklapanja temeljnog ugovora o kreditu do dana prestanka obveze izvršenom konverzijom, odnosno do 30. rujna 2015. godine. Prema priopćenju Vrhovnog suda, tužitelju pripadaju zatezne kamate na sve iznose koje je plaćao više od početnog tečaja i od početne kamatne stope, temeljem ništetnih i nepoštenih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i deviznoj klauzuli u CHF. Najviši sud ističe da tužitelju te zatezne kamate pripadaju u cijelosti i bez oduzimanja od bilo kakve preplate utvrđene aneksom Ugovora o kreditu.
Odluku je donijelo vijeće sastavljeno od sudaca Damira Kontreca kao predsjednika vijeća te Jadranka Juga kao člana vijeća i suca izvjestitelja, uz Igora Perišu, Josipa Turkalja, Marinu Paulić, Đuru Sessu, Dražena Jakovinu, Mirjanu Magud, Goranku Barać-Ručević, Antu Perkušića, Renatu Šantek, Darka Milkovića i Neru Radas kao članove vijeća. Prema navodima Udruge Franak, odluka je donesena glasanjem devet naprema četiri, pri čemu su suci Kontrec, Jug, Jakovina i Turkalj dali izdvojena mišljenja kojima pobijaju većinski stav.
Sudac Jadranko Jug u izdvojenom mišljenju smatra da potrošač, bez obzira na izvršenu konverziju, ima pravo potraživati iznose koje je banka stekla bez osnove zbog primjene ništetnih odredbi. Suci Kontrec i Jakovina ističu da pitanje preplata u primjeni ništetnih ugovornih odredaba nije regulirano ni zakonom ni aneksom ugovora te da tužitelju u vrijeme konverzije nisu bili poznati svi parametri jer odredba o valutnoj klauzuli još nije bila utvrđena ništetnom. Sudac Josip Turkalj istaknuo je da korisnici koji su prihvatili konverziju nisu dovedeni u jednak položaj kao oni koji je nisu prihvatili.
Udruga Franak, koja smatra da potrošačima pripada i povrat glavnice, ocijenila je da će izdvojena mišljenja biti od velike pomoći na Ustavnom sudu te da zatezne kamate čine svega 20 posto od ukupnog obeštećenja. Udruga navodi i da zasad ostaje da svaka strana plaća svoj dio troška, no da to nije održivo te da bi banke po pravu EU morale platiti puni trošak.
Prema pisanju Ilka Ćimića za Index, koje se prenosi, odluka se smatra povoljnom za banke jer ih oslobađa mogućnosti isplate pune preplaćene glavnice, dok će se suočiti samo s troškom zateznih kamata. Taj trošak može biti značajan, ali je višestruko manji od iznosa koji bi banke morale isplatiti da je sud odlučio u korist punog obeštećenja korisnika kredita.
