Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je odluku o konvertiranim kreditima u švicarskim francima prema kojoj potrošači imaju pravo na zatezne kamate na više plaćene iznose, ali ne i na povrat preplaćene glavnice. Prema toj odluci, zatezne kamate priznaju se za razdoblje od sklapanja ugovora o kreditu do dana provedbe konverzije, odnosno do 30. rujna 2015. godine. Te zatezne kamate pripadaju u punom iznosu i ne umanjuju se za iznos preplate utvrđene u konverziji.
Odluka je donesena u proširenom vijeću, uz tri vrlo opširna izdvojena mišljenja koja kritiziraju stajalište većine. Suci Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj imali su izdvojena mišljenja u kojima naglašavaju da korisnici koji su prihvatili konverziju nisu dovedeni u jednak položaj kao oni koji konverziju nisu prihvatili. Prošireno vijeće Vrhovnog suda donijelo je odluku u predmetu još krajem svibnja ove godine.
Nakon odluke oglasila se Hrvatska udruga banaka, koja je poručila da će detaljno analizirati obrazloženje te razmotriti daljnje pravne mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju.IzvoriN1 Iz HUB-a smatraju da takvo stajalište otvara pitanja pravne sigurnosti i predstavlja odstupanje od svrhe zakonskog rješenja donesenog 2015. godine, koje je trebalo konačno i sveobuhvatno riješiti pitanje CHF kredita.IzvoriN1
Banke podsjećaju da je prilikom donošenja Zakona o konverziji i Vlada naglašavala da je riječ o izvanrednoj i jednokratnoj intervenciji kojom se nastojala uspostaviti ravnoteža među ugovornim stranama.IzvoriN1 Navode da je Hrvatska razvila jedinstveno zakonodavno rješenje u Europi jer je država izravno intervenirala u postojeće ugovorne odnose i bankama nametnula obvezu provedbe konverzije.IzvoriN1 Korisnici koji su prihvatili konverziju, prema priopćenju, stavljeni su u položaj kao da su od početka imali kredit u eurima, a banke navode da su podnijele puni trošak konverzije procijenjen na približno milijardu eura.IzvoriN1
Iz HUB-a su istaknuli da Vrhovni sud nije prihvatio koncept takozvanog 'punog obeštećenja', prema kojem bi se korisnike retroaktivno dovelo u položaj kao da su od početka koristili kredit koji tada nije postojao na tržištu.IzvoriN1 Takav pristup, navode, dio bi korisnika stavio u povoljniji položaj od ostalih građana, što po njihovoj ocjeni nije u skladu ni s praksom Suda Europske unije.IzvoriN1 Banke smatraju da je upravo uspostava ugovorne ravnoteže bila cilj zakonske konverzije iz 2015. godine.IzvoriN1
Hrvatska je 2015. godine donijela Zakon o konverziji kojim su krediti vezani uz švicarski franak pretvarani u euro kredite, s ciljem ublažavanja posljedica naglog jačanja švicarskog franka. Odluka je izazvala i reakciju oporbe, pa je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio da se 'građanima rugaju u lice', dok je Most izrazio 'duboko razočaranje'.
