Klimatski znanstvenici upozorili su da je fenomen El Niño službeno započeo, dok se svijet priprema za razdoblje izraženijih vremenskih ekstrema koji bi mogli opteretiti prehrambene sustave, energetiku, gospodarstvo i zdravlje ljudi. El Niño se javlja nepravilno svakih dvije do sedam godina, kada temperatura površine mora u istočnom dijelu Tihog oceana postane neuobičajeno visoka, što može povisiti prosječne globalne temperature. Posljednji El Niño trajao je od svibnja 2023. do ožujka 2024. te je pridonio rekordnim temperaturama koje su potaknule smrtonosne toplinske valove, požare i poplave diljem svijeta.

Najnovija sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upozorava da će ljeto i rana jesen vrlo vjerojatno biti topliji od prosjeka, a 2026. se prognozira kao jedna od najtoplijih godina otkako postoje mjerenja. Europa je već u svibnju pretrpjela snažan toplinski val, a meteorolozi upozoravaju da bi dijelove Mediterana uskoro mogle zahvatiti temperature do 40 Celzijevih stupnjeva te takozvane tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva.

Posljedice El Niña ne odnose se samo na rast temperatura, upozoravaju stručnjaci nizozemskog Instituta za obrazovanje o vodama IHE Delft, navodeći da bi fenomen mogao izazvati ozbiljne poremećaje u opskrbi električnom energijom, osobito u državama koje proizvodnju temelje na hidroelektranama. Manjak oborina i niski vodostaji rijeka smanjuju proizvodnju iz hidroelektrana, zbog čega se zemlje češće okreću fosilnim gorivima poput ugljena i nafte, što povećava troškove i emisije ugljikova dioksida. U Norveškoj, koja se naziva najvećom europskom baterijom, zalihe snijega pale su na najnižu razinu u posljednjih dvadeset godina, stvarajući manjak od oko 25 teravatsati električne energije.

Problemi bi mogli pogoditi i solarne elektrane zbog takozvanog solarnog paradoksa, jer učinkovitost fotonaponskih sustava pada pri vrlo visokim temperaturama. Za svaki stupanj iznad 25 Celzijevih stupnjeva učinkovitost solarnih panela pada za otprilike 0,4 do 0,5 posto.

Utjecaj El Niña mogao bi se snažno osjetiti i na svjetskim tržištima hrane, jer bi suša mogla smanjiti prinose poljoprivrednih kultura u državama izloženima klimatskim ekstremima. Smanjene količine oborina i niski vodostaji mogli bi ograničiti navodnjavanje usjeva u Kolumbiji, sjeveroistočnom Brazilu i Indiji, gdje bi se poljoprivrednici mogli više oslanjati na podzemne vode, riskirajući njihovo prekomjerno iskorištavanje. Stručnjaci upozoravaju da bi El Niño tijekom 2026. i 2027. mogao izazvati ozbiljne suše na globalnoj razini, pri čemu ni Europa neće biti pošteđena.

Profesor Micha Werner s instituta IHE Delft istaknuo je da suše više nisu samo okolišni problem, već utječu na proizvodnju hrane, energetiku, gospodarstvo, ekosustave i kvalitetu života ljudi. Klimatolozi pritom upozoravaju da se ne smije izgubiti iz vida glavni uzrok sve viših temperatura, a to su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem. Procjenjuje se da tipičan El Niño privremeno povećava globalnu temperaturu za oko 0,1 do 0,2 stupnja Celzija, dok je globalno zatopljenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva već podiglo prosječnu temperaturu planeta za oko 1,3 do 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.