U 15 dana analizirali smo 31.840 članaka s 26 portala i napisali 4.353 vlastite priče. A naučili smo ovo: iste vijesti, prepisane iz istog izvora i upakirane u senzaciju — samo s drukčijim logom.
Većina velikih vijesti ne nastane vlastitim istraživanjem, terenom ni istragom — nego kao jedan agencijski izvještaj (najčešće HINA-in) koji portali jednostavno preuzmu. Nije stvar u tome tko je brži, nego u tome da gotovo svi objave isti tekst. Pogledaj jednu pravu vijest i koliko je svaki portal prenio od istoga:
Kad više portala prati isti događaj, više od 30% članaka dijeli barem pola teksta s onim objavljenim prije njega — a svaki peti gotovo je doslovno identičan (≥70%).
„USKOK je, nakon provedene istrage koja je pokrenuta…”
„USKOK je, nakon provedene istrage koja je pokrenuta…”
Isti događaj, dva portala, rečenica od riječi do riječi. Mjerimo podudaranje teksta — ne tvrdimo plagijat; izvor je često isto priopćenje ili agencija.
Pa tko onda piše sve te iste vijesti? Gotovo nitko: na 31.840 članaka, najčešći potpis nije nijedan novinar — nego agencija HINA (1.574 puta), pet puta češće od najplodnijeg novinara kojeg smo zabilježili. Kad portali uopće otkriju izvor, u pravilu je agencijski; u vanjskim je vijestima agencijski trag najgušći — 38% članaka. Portali to uglavnom prešute, ali ponavljanje istog teksta odaje zajednički izvor.
Broj članaka po potpisu. „Hina” se pojavljuje 5× češće od najplodnijeg novinara kojeg smo zabilježili — i češće od bilo kojeg ljudskog imena u našem uzorku. Mjerljiv agencijski trag nosi barem 17% članaka, a stvarni je udio veći jer portali izvor često prešute: sama HINA procjenjuje da je u podlozi oko dvije trećine svih vijesti u Hrvatskoj agencijska vijest.
Manje od 40% članaka potpisano je punim imenom novinara. Ostatak nosi inicijale, oznaku redakcije, agenciju — ili ništa. (Index i HRT izuzeli smo iz ovog računa jer im potpis ne bilježimo.)
Pogledali smo svih 31.840 naslova. Gotovo polovica (43%) ima senzacionalistički element — velika slova, uskličnik ili riječi poput „šok”, „užas” ili „drama”. Svaki deseti naslov nosi riječ straha ili uzbune. Ali nisu svi jednaki — evo koliko senzacije ima po portalu:
Udio naslova sa senzacionalističkim elementom, po portalu. Najviše „straha” (riječi tipa užas, drama, tragedija) ima Dnevnik.hr (22%). Najčešće senzacionalističke riječi u svim naslovima: „evo” (1.879×), „pogledajte” (819×), „hit” (524×), „šok” (403×).
Temeljno nije pisalo vijesti — čitalo ih je sve i pokušalo ispričati jednom, neutralno. Naši su naslovi imali 4× manje senzacije (0,15 naspram 0,64). A svaka se priča držala istih pravila:
Nekoliko najprenošenijih vijesti: iznad je naša verzija, ispod kako su je naslovili drugi. Sve je klikabilno na original — listaj ←→
Čitanje 31.840 članaka, pisanje 4.353 vlastite priče, vlastite ilustracije — cijelu je ovu „redakciju” pokrenuo jedan čovjek uz nekoliko AI alata. Evo računa:
Alati: Claude Code i Replit (razvoj), Opus i Haiku (čitanje, pisanje i lektura), Google Gemini (ilustracije). Mjesečno objavljivanje 5–10 tisuća članaka stajalo bi oko 1.500 € — uz optimizaciju i do 150 €.
Temeljno je ispunilo svoju misiju.
Pokazali smo kako mogu izgledati vijesti bez hypea i clickbaita — napisane na temelju više izvora, čak i kada se ti izvori međusobno ne slažu. Nove vijesti više nećemo pisati, ali arhiva ostaje kao zabilježen trenutak: eksperiment o tome kako AI može organizirati vijesti, sa svime što je usput vidio.
Drugi je dio naše misije ovo: AI iznimno brzo mijenja način na koji radimo — i sam pojam onoga što je moguće. Voditi redakciju traži mnogo urednika, novinara i fotografa. Temeljno je, pogonjeno AI-jem, autonomno i za djelić troška radilo dio onoga što rade najbolje redakcije.
Ovaj je eksperiment nagovještaj budućnosti rada u svijetu u kojem je AI pametniji od bilo koje osobe — ovdje gledano kroz prizmu novinarstva. AI će iz temelja promijeniti kako rade ne samo novinari, nego i inženjeri, liječnici, pravnici, knjigovođe i svi ostali.
AI neće biti alat koji izjednačava šanse.
Bit će ultimativna poluga.
Neće brisati razlike među ljudima.
Povećavat će ih.
Ljudi koji rano nauče dobro koristiti AI bit će 10×, 50×, možda i 100× produktivniji od prosječnog korisnika. Ne zato što će AI sve odraditi umjesto njih — nego zato što će znati bolje pitati, bolje razmišljati, bolje delegirati i bolje provoditi ideje u djelo.
Ne dopustite da vas najveća promjena u zadnjih sto godina zaobiđe. Bili vi novinar, odvjetnik ili programer, AI se najbolje uči kroz konkretne primjere — zato organiziramo besplatne AI radionice.
Prijavite se na besplatne AI radionice →