Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić izjavio je u subotu u Dubrovniku da NATO nije mrtav savez, nego je prvi put od osnutka u situaciji u kojoj mora pokazati svoj razlog postojanja. Sudjelujući na panelu "Onkraj mirovne dividende: Suvremeno ratovanje, obrambena industrija i strateški odabiri Europe" na 19. Dubrovnik Forumu, poručio je da je savez "u izazovnom vremenu" te da je po prvi put nakon desetljeća došao u iskušenje da djeluje. Pritom je izuzeo napade na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001., kada je aktiviran Članak 5. i kada su sve članice stale uz Washington.
Anušić je odgovarao na tvrdnje uvodnog govornika Garija Kasparova, ruskog šahista s hrvatskom putovnicom i kritičara Kremlja, koji je NATO nazvao "irelevantnim". Kasparov je ustvrdio da je savez osnovan kako bi zaštitio Europu od ruskog napada, optuživši ga da je to spriječio učiniti, te dodao da "savez dizajniran za kolektivnu sigurnost funkcionira kao reket". Naveo je i da je to posljedica toga što je Europa odgovornost za vlastitu sigurnost predala Washingtonu, pozivajući čelnike na predanost europskoj obrani.
Anušić je rekao da u potpunosti odobrava zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa mora izdvajati veća sredstva kako bi se mogla braniti sama, ocijenivši da je "Europa shvatila poruku". Naglasio je da se koncept NATO-a ne smije napustiti jer i dalje postoje države poput Rusije spremne protivno međunarodnom pravu napadati neovisne zemlje i ubijati civile.
S Anušićem se složio litavski šef diplomacije Kestutis Budrys, koji je upozorio da bi, ako NATO ne funkcionira, Europa ostala bez ključnog dijela obrane te da bi Rusija od početka koristila prijetnje nuklearnim oružjem. Budrys je ocijenio da si Europa ne može priuštiti razvoj obrambene industrije neovisno o NATO-u te da se još ne može govoriti o jedinstvenoj europskoj obrambenoj industriji zbog "mnogo protekcionizma" u zemljama članicama EU-a. Potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac zauzeo se za zajedničko financiranje obrane na nadnacionalnoj razini i mobilizaciju privatnih ulaganja.
Rasprava se vodila u kontekstu opetovanih kritika koje saveznicima upućuje Donald Trump, koji je na sastanku u Washingtonu ponovio da ga je NATO "iznevjerio" jer nije podržao američko-izraelski rat protiv Irana. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte blago je odbacio te tvrdnje, poručivši da su europski saveznici uglavnom bili uz Washington te navodeći da je iz baza u Europi poletjelo između 4000 i 5000 američkih zrakoplova prije prekida vatre. Iran je Rutteove komentare osudio, optuživši NATO za "aktivno sudioništvo" u "nezakonitom" ratu.
