Deset Hrvata odlazi u Bruxelles dati krv za analizu na PFAS, sveprisutnu kancerogenu kemikaliju koja se nedovoljno mjeri i čija se upotreba mora dodatno ograničiti na europskoj i hrvatskoj razini, poručili su u petak u Zagrebu zastupnik u Europskom parlamentu Gordan Bosanac i saborska zastupnica Dušica Radojčić. Na put za Bruxelles idu građani iz Kaštijuna u Istri, Gospića i Splitsko-dalmatinske županije. Poziv na testiranje ciljano je bio upućen građanima koji žive u blizini legalnih i ilegalnih odlagališta otpada ili industrijskih postrojenja.
Takozvane vječne kemikalije, perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS), imaju vrlo široku primjenu, od kuhinjskih pomagala preko vodootporne civilne i vatrogasne odjeće do kozmetike, a potom se akumuliraju u okolišu, gdje se dugo razgrađuju i naposljetku završavaju u ljudskom organizmu. Prema dosadašnjim istraživanjima, te kemikalije povećavaju rizik od raka unutarnjih organa, smanjuju otpornost na infekcije te negativno utječu na plodnost i razvoj djece. O njima još nedostaju podaci iz krvi europske populacije, zbog čega Zeleni organiziraju ovu akciju.
Bosanac, koji u Europskom parlamentu djeluje u grupi Zelenih, rekao je da bi prema PFAS-u trebalo ići puno oštrije te da se ide u smjeru zabrane. Naveo je da se PFAS obično testira u vodi, a da ova akcija ide vidjeti koliko ga je nataloženo u ljudima. Istaknuo je i da izbacivanje PFAS-a ne znači propast industrije, navodeći da jedan dio industrije već radi na načinima izbjegavanja PFAS-a i u tome uspijeva.
Radojčić, predsjednica odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora, objasnila je da su proizvodi ojačani PFAS-om otporni na vodu, masti i toplinu te se teško razgrađuju, a procjednim vodama dolaze u okoliš, podzemne vode, tlo i hranu. Upozorila je da se u Hrvatskoj voda još ne testira na te tvari te pozvala građane da izbjegavaju proizvode koji ih sadrže, a zakonodavce da oštrije kažnjavaju zagađivače.
Radojčić je istaknula da postoji Direktiva o kaznenim djelima protiv okoliša koja je stupila na snagu 2024., s rokom implementacije u svibnju 2025., no taj je rok prekoračen i Hrvatska je još nije usvojila. Zastupnici su istaknuli i primjer azbesta, koji je bio u širokoj upotrebi, a onda su trebala desetljeća da se dokaže njegova štetnost te danas postoje veliki troškovi za njegovo uklanjanje iz okoliša.
Na testiranje je pozvano ukupno sto sudionika iz osam zemalja diljem Europske unije. Njihova krv bit će uzeta u Bruxellesu, obrađena u Njemačkoj, a analizu će provesti Slobodno sveučilište u Amsterdamu, čiji se rezultati očekuju u rujnu.
