Europska unija produljila je ekonomske sankcije protiv Rusije na 12 mjeseci, što je prvi put da su mjere produljene na godinu dana umjesto dosadašnjih šest mjeseci, priopćila je u četvrtak glasnogovornica predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste. Opsežne sankcije EU je Moskvi uveo nakon početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, a usmjerene su ponajprije na ruske prihode od izvoza fosilnih goriva, vojnu industriju te financijski sektor. Dosad su se sankcije morale obnavljati svakih šest mjeseci, uz jednoglasnu suglasnost svih 27 država članica.

Na sastanku u Bruxellesu svih 27 čelnika EU-a jednoglasno je usvojilo i zajedničku deklaraciju o potpori Ukrajini, prvi put u više od godinu dana, nakon što je bivši mađarski premijer Viktor Orbán u više navrata odbijao podržati zajedničke odluke o Ukrajini. Ukrajina je u međuvremenu dobila novi val potpore Europske unije nakon što je Orbán, koji je ranije blokirao nekoliko paketa pomoći, napustio dužnost ranije ove godine. EU je od tada otvorila formalne pristupne pregovore s Ukrajinom te odobrila zajam od 90 milijardi eura za Kijev.

Pokušaj Coste da otvori diplomatske kanale s Rusijom u kontekstu mogućih mirovnih pregovora izazvao je podijeljene reakcije među čelnicima Europske unije na samitu u Bruxellesu u četvrtak navečer. Njemački vladini izvori taj su potez opisali kao "uvredu", ocijenivši ga neusklađenim i neprofesionalnim, dok su pojedini čelnici upozorili da još nije došlo vrijeme za razgovore s Moskvom. Drugi su, međutim, inicijativu pozdravili, pa je tako nizozemski premijer Rob Jetten poručio da nisu vidjeli stvarnu spremnost Putina na ozbiljne pregovore.

Španjolski premijer Pedro Sánchez poručio je da je Madrid spreman podržati sve inicijative koje mogu dovesti do mira i okončanja rata u Ukrajini, dok je austrijski kancelar Christian Stocker naglasio važnost dijaloga. Dužnosnik EU-a potvrdio je da je u posljednjim tjednima bilo kontakata na diplomatskoj razini radi uspostave komunikacije s Moskvom, ali da stvarni pregovori nisu vođeni. Odnosi Bruxellesa i Moskve duboko su narušeni nakon ruske aneksije dijelova Ukrajine 2014. godine, a od početka pune invazije 2022. praktički su zamrznuti.

U zajedničkom priopćenju čelnici EU-a poručili su da podržavaju diplomatske inicijative za okončanje rata te da Unija ostaje spremna dodatno pojačati svoj angažman, pozvavši Rusiju da pokaže "stvarnu spremnost za mir" i pristane na bezuvjetan i trenutačan prekid vatre. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tijekom je samita informirao čelnike o stanju na bojištu, a u Bruxellesu se pojavio prvi put otkako je Orbán napustio dužnost. Na kraju samita raspravljalo se i o gospodarskoj konkurentnosti Unije te odnosima s Kinom, dok su u petak na dnevnom redu bili pregovori o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje 2028. – 2034., koji bi mogao iznositi između 1.000 i 2.000 milijardi eura.