Dok se članice NATO-a pripremaju za predstojeći summit, sve je veći pritisak na zemlje da pokažu kako ozbiljno namjeravaju ostvariti ciljeve obrambene potrošnje, a glavni tajnik Saveza Mark Rutte trebao bi ministrima obrane predstaviti povjerljivo izvješće o napretku članica prema novim financijskim obvezama. Prema dogovoru, članice bi do 2035. godine trebale izdvajati pet posto svog BDP-a za obranu i sigurnost, od čega 3,5 posto za izravne vojne sposobnosti, a dodatnih 1,5 posto za ulaganja povezana sa sigurnošću. Europske zemlje pritom pokušavaju dokazati da mogu preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost, dok SAD postupno smanjuje vojni angažman u Europi.

Američki predsjednik Donald Trump više je puta upozorio saveznike da očekuje poštivanje preuzetih obaveza, a iz Bijele kuće poručuju da će se zemlje koje zaostaju suočiti s dodatnim pritiskom. Među najizloženijim državama nalazi se Španjolska, čija vlada premijera Pedra Sáncheza smatra da može ostvariti potrebne vojne sposobnosti uz znatno manju potrošnju od NATO-ova cilja. Madrid je ove godine za obranu predvidio oko 34 milijarde eura, što odgovara približno dva posto BDP-a, no postoje sumnje hoće li NATO priznati dio ulaganja u telekomunikacije, kibernetičku sigurnost i odgovor na prirodne katastrofe.

Ni Ujedinjeno Kraljevstvo nema potpuno razrađen put prema novim ciljevima, jer vlada premijera Keira Starmera trenutačno ima osigurano financiranje za izdvajanja od oko 2,6 posto BDP-a, ali još nije predstavila plan kako dosegnuti 3,5 posto za vojne sposobnosti. Taj je problem naglašen nakon ostavke ministra obrane Johna Healeyja, koji je upozorio na nedostatak sredstava za buduće vojne projekte. Mađarska je prošle godine izdvajala nešto više od dva posto BDP-a, no nova vlada premijera Pétera Magyara suočava se s ozbiljnim proračunskim izazovima i mogućim smanjenjem obrambenog proračuna.

Pitanja se postavljaju i oko obrambenih brojki u Češkoj, koja planira prikazati izdvajanja od 2,1 posto BDP-a, no dio tog iznosa uključuje troškove modernizacije autocesta, što je izazvalo sumnje među saveznicima. Posebnu pozornost NATO je usmjerio prema Sloveniji, za koju je Rutte navodno upozorio da službeni podaci uključuju projekte koji se prema NATO-ovim pravilima ne mogu računati kao vojna potrošnja, pa bi stvarna izdvajanja iznosila oko 1,6 posto BDP-a. Iako je talijanska premijerka Giorgia Meloni jedna od Trumpovih najbližih saveznica u Europi, ni Italija nije među državama koje trenutno mogu dosegnuti ciljeve, a Rim za ovu godinu planira izdvajanja od oko 2,8 posto BDP-a.

Izdaci za obranu u europskim članicama NATO-a dosegnuli su razine neviđene od Hladnog rata, povećavši se za 14 posto u 2025. na oko 739 milijardi eura, što je najoštriji porast od 1950-ih. Na vrhu ljestvice je Poljska, koja je 2025. na obranu potrošila 4,48 posto BDP-a, najviše u cijelom savezu, čak i ispred Sjedinjenih Država s 3,22 posto. Zemlje na istočnom krilu NATO-a, najbliže Rusiji, dominiraju ljestvicom, pa Litva izdvaja 4 posto, Latvija 3,73 posto, a Estonija 3,38 posto.

U sklopu jačanja saveza, Poljska i Njemačka potpisale su obostrani obrambeni sporazum, dok Varšava nastoji učvrstiti svoje saveze suočena s rastućom prijetnjom od Rusije.IzvoriDnevnik.hr Poljski ministar Wladyslaw Kosiniak-Kamysz istaknuo je da sporazum otvara nova područja za suradnju u kibernetičkoj sigurnosti, zajedničkom zapovjedništvu na Baltiku i novim tehnologijama.IzvoriDnevnik.hr Dokument je potpisan na 35. obljetnicu poljsko-njemačkog Ugovora o dobrosusjedskim odnosima i prijateljskoj suradnji.IzvoriDnevnik.hr