Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je uvođenje privremene, potpune zabrane izvoza benzina i zrakoplovnog kerozina, dok se istovremeno razmatra i blokada izvoza dizelskog goriva. Odluku je obznanio tijekom sastanka posvećenog stanju na domaćem tržištu goriva, koji je izravno prenosila ruska državna televizija. "U interesu domaćih potrošača privremeno je uvedena potpuna zabrana izvoza benzina i zrakoplovnog kerozina. Razmatra se potreba uvođenja potpune zabrane izvoza i dizelskog goriva", izjavio je Putin.
Putin je priznao postojanje sve većih nestašica goriva na domaćem tržištu te istaknuo vidljive redove na benzinskim postajama, navodeći da potrebne vrste benzina nisu uvijek dostupne. Otkrio je i da je osnovan specijalizirani stožer za praćenje opskrbe gorivom u zemlji. Naveo je da je Rusija već počela koristiti zalihe goriva, no ustvrdio je da zalihe benzina ostaju stabilne na razini od oko 1,7 milijuna tona, što odgovara prošlogodišnjim brojkama.
Kao dio sustavnih mjera za stabilizaciju domaćeg tržišta, Putin je naglasio potrebu za povećanjem opskrbe gorivom te pozvao na provedbu "ekonomski opravdanih cijena". Izrazio je nadu da će domaća proizvodnja goriva u srpnju premašiti lipanjske razine. Prema dijelu izvora, potpuna obustava izvoza mogla bi dovesti do naglog rasta cijena i nestašica u brojnim zemljama, posebno u Europi i na tržištima u razvoju.
Putin je pogoršanje situacije s gorivom pripisao ukrajinskim napadima na rusku infrastrukturu. Njegov govor održan je nekoliko sati nakon što je u ukrajinskom napadu dronom na jugu Rusije poginula jedna osoba, a u Krasnodarskoj oblasti izbio je požar u rafineriji, prema riječima guvernera Veniamina Kondratjeva. Ukrajina je preuzela odgovornost za napad, a predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su pogođene rafinerije u Slavjansku, oko 300 kilometara od bojišnice, te u Jaroslavskoj oblasti, približno 700 kilometara od ukrajinske granice.
Prema navodima, Kijev je posljednjih mjeseci ciljao ključna ruska rafinerijska postrojenja stotinama kilometara iza bojišnice, što je izazvalo teške nestašice goriva diljem zemlje. Vlasti na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. godine, proglasile su izvanredno stanje radi lakšeg odgovora na posljedice sve češćih ukrajinskih zračnih napada na poluotok. Krim se suočava s nestašicom goriva i prekidima opskrbe električnom energijom uzrokovanim napadima na logističke pravce i naftna postrojenja.
