Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su sporazum o prekidu vatre, otvaranju Hormuškog tjesnaca i pokretanju nuklearnih pregovora. Primirje, uključujući ono u Libanonu, produžuje se za 60 dana tijekom kojih bi zaraćene strane došle do uvjeta za trajni kraj rata. Sporazumom se ukida američka blokada iranskih luka, a Iran može izvoziti naftu i prije postizanja konačnog sporazuma.

Tekst memoranduma o razumijevanju, koji tek treba biti formalno potpisan, otkrio je američki dužnosnik u razgovoru s novinarima, a uključuje prekid svih vojnih operacija, normalizaciju prometa Hormuškim tjesnacem te 300 milijardi dolara za obnovu Irana. Prema prvoj točki, SAD i Iran proglašavaju trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontama, uključujući u Libanonu, uz jamstvo teritorijalnog integriteta i suvereniteta Libanona, prenosi AFP. Dvije zemlje obvezuju se pregovarati i zaključiti konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, koji se može produžiti dogovorom.

Nakon potpisivanja memoranduma, SAD će početi ukidati pomorsku blokadu i u potpunosti je prekinuti u roku od 30 dana, dok se obvezuju povući svoje snage iz blizine Irana u roku od 30 dana od konačnog sporazuma. SAD se također obvezuje prekinuti sve vrste sankcija protiv Irana, uključujući rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i jednostrane sankcije. Iran ponovno potvrđuje da neće nabaviti niti razviti nuklearno oružje, a sudbina akumuliranog obogaćenog materijala riješit će se međusobno dogovorenim mehanizmom pod nadzorom IAEA-e.

Američkom Ministarstvu obrane potrebno je 80 milijardi dolara za pokrivanje troškova rata s Iranom, ali i za druge stavke koje s ratom nisu povezane. Tu je informaciju zamjenik ministra obrane Stephen Feinberg ovog tjedna u telefonskim razgovorima prenio zastupnicima, izvijestio je Wall Street Journal, dok Reuters nije mogao neovisno potvrditi te napise. Cjeloviti zahtjev za dodatnim sredstvima, koji uključuje i civilne prioritete poput pomoći poljoprivrednicima i saniranja posljedica katastrofa, mogao bi se pred zastupnicima naći u idućim danima.

Prema prvoj službenoj procjeni, koju je jedan dužnosnik Pentagona u travnju iznio za Reuters, rat s Iranom dosad je koštao oko 25 milijardi dolara. Prvotni zahtjev za dodatnim financiranjem od 200 milijardi dolara naišao je na snažno protivljenje zastupnika, a direktor Ureda za proračun Bijele kuće Russell Vought u travnju je izjavio da nema procjenu troškova rata. Predloženi proračun odražava prioritete republikanaca uoči izbora u studenom, na kojima se stranka suočava sa zabrinutošću birača zbog rasta troškova života i financijskog tereta rata.