Sjedinjene Američke Države i Iran trebali bi 19. lipnja u Švicarskoj formalno potpisati memorandum o razumijevanju kojim bi se otvorio put za 60 dana pregovora s ciljem trajnog okončanja rata i uspostave strožih ograničenja za iranski nuklearni program. Arapska televizija Al Arabiya objavila je nacrt sporazuma od 14 točaka koji bi u petak trebali potpisati visoki dužnosnici Washingtona i Teherana. Dio izvora navodi da bi potpisivanje moglo biti digitalno provedeno već 15. lipnja, no s učincima tek od ceremonije zakazane za 19. lipnja.

Nacrt predviđa trenutačni i trajni prekid rata na svim bojištima, uključujući Libanon, te obvezu obiju strana da poštuju međusobni suverenitet i teritorijalni integritet. Dokument obvezuje SAD da odmah ukine pomorsku blokadu i u roku od najviše 30 dana obnovi promet u punom kapacitetu, dok se Iran obvezuje u istom roku obnoviti kretanje trgovačkih brodova iz Perzijskog zaljeva prema Omanskom moru. SAD se obvezuje povući svoje snage iz okolnih područja u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma.

Ključna stavka nacrta obvezuje SAD i regionalne partnere na izradu sveobuhvatnog plana obnove i gospodarskog razvoja Irana uz osiguranje financiranja od najmanje 300 milijardi dolara. Predviđa se i postupno ukidanje svih američkih i međunarodnih sankcija, uključujući rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i odluke Međunarodne agencije za atomsku energiju, te odmrzavanje zaplijenjenih iranskih sredstava.

Prema nacrtu, Iran ponavlja da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, dok je sudbina obogaćenog materijala i ostalih nuklearnih pitanja odgođena za konačni sporazum. Do tada bi se zadržao postojeći status quo, što znači da Iran zadržava postojeću nuklearnu infrastrukturu i materijale, a SAD neće uvoditi nove sankcije niti jačati svoje snage u regiji.

Više izvora ističe da nacrt, s obzirom na početne ratne ciljeve, predstavlja poraz američko-izraelske strane. Navodi se konsenzus među vanjskopolitičkim analitičarima, poput Trite Parsija s Quincy instituta, da je riječ o sveobuhvatnom porazu te strane. Analize navode da je Izrael najveći gubitnik dogovora te da se u dokumentu uopće ne spominje imenom, već je sveden pod formulaciju američkih saveznika u trenutnom ratu.

Uz najavu memoranduma zabilježene su i burzovne promjene: cijena WTI nafte pala je 5 posto, a Brent nafte oko 4,5 posto, dok su tržišni indeksi skočili. U Iranu se bilježio rast vrijednosti gotovo svih udjela, a u Izraelu pad glavnine dionica, predvođen obrambenom kompanijom Elbit Systems koja je pala 7,56 posto.